Slavljem Euharistije, koju je u nedjelju u đakovačkoj katedrali predvodio nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, u zajedništvu s pomoćnim biskupom Ivanom Ćurićem te još sedmoricom svećenika, i đakovačko-osječka mjesna Crkva, započeo je proces sinodskoga savjetovanja. Pripremno razdoblje za XVI. opću redovnu skupštinu Biskupske sinode, koja će se održati u listopadu 2023., na temu "Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje", otvorio je 10. listopada papa Franjo euharistijskim slavljem u bazilici sv. Petra u Vatikanu.

"Po različitim darovima i službama koje svi imamo, svi smo mi postali aktivni sudionici u životu Crkve, pozvani slušati jedni druge kako bismo čuli poticaje Duha Svetoga i postali suodgovorniji za život i poslanje Crkve", rekao je u uvodu Hranić. U homiliji je tumačio naviješten evanđeoski tekst i Isusove riječi: "Tko hoće da među vama bude najveći, neka vam bude poslužitelj. I tko hoće da među vama bude prvi, neka bude svima sluga". Naglasio je da je Papa toj evanđeoskoj riječi o odnosima u Crkvi dao novu perspektivu te je istaknuo istinu koja je stara koliko i Crkva, jer je upisana u njezinu narav, a to je da je "Crkva trojstveno zajedništvo spušteno na zemlju i ostvareno među ljudima, što je isticao i II. Vatikanski sabor. To znači da hijerarhijske službe i strukture u Crkvi postoje i djeluju unutar sinodalnoga ustroja čitave Crkve, u kojemu su vjernici, pastiri i vidljiva glava Crkve braća i sestre". Najavivši kako od sljedeće nedjelje sinodalni put započinje i u svim župnim zajednicama Nadbiskupije, Hranić je istaknuo: "Taj sinodalni put obilježavaju tri riječi - susret, slušanje i razlučivanje. Pozvani smo postati stručnjaci u umijeću susreta. To se umijeće ne ostvaruje velikom organizacijom, nego prije svega ‘odvajanjem vremena za susret s Gospodinom i jednih s drugima".

Podsjetio je da je nadbiskup u miru Srakić već konkretizirao sinodalnost kao put Crkve u životu ove nadbiskupijske zajednice: Preuzimajući službu dijecezanskoga biskupa 1997., najavio je da želi sazvati biskupijsku sinodu, a sinodski hod tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije Srakić je konkretizirao sazivanjem II. biskupijske sinode đakovačke i srijemske 1998., koja je imala četiri sinodska zasjedanja. Višegodišnji sinodski hod nastavljen je kroz ostvarivanje sinodskih zaključaka. Nadbiskup Srakić je na slavlju uzdignuća biskupije na rang nadbiskupije Đakovačko-osječke objelodanio knjigu službenih sinodskih izjava i odluka II. biskupijske sinode te je sinodske odluke proglasio partikularnim pravom naše nadbiskupijske zajednice.

Pred njom je proces biskupijskoga savjetovanja o stanju, izazovima i mogućnostima sinodalnosti te o daljnjem razvoju sinodalnosti u župama i nadbiskupiji. "Ono što je pred nama ne bismo trebali shvaćati kao obvezu, nego dar i privilegirano vrijeme vrednovanja dosadašnjeg sinodalnog hoda nadbiskupije i njegovo uviranje u sinodalni hod cijele Crkve. Sinodski susreti i razgovori, uzajamno slušanje te zajedničko razlučivanje dosadašnjeg sinodalnog puta naše nadbiskupije može nam i treba pomoći da osvježimo sinodalnost kao stil života naše mjesne Crkve, da sagledamo i vrednujemo postignute korake, uzroke poteškoća i kriza u dosadašnjem zajedničkom hodu te na planu ostvarenja sinodskih odluka i smjernica. Iskustvo sinodalnoga hoda i završni sinodski dokument ostaje nam i dalje dragocjena baština, zajednički pastoralni program i obveza na duge staze", poručio je nadbiskup Hranić. S.Župan