Europska komisija ima velike planove za rješavanje klimatskih promjena, a jedan od ciljeva u tom smjeru je pretvoriti ekonomiju Europske unije u ugljično neutralnu do 2050. godine. Jedan od ključeva postizanja ciljeva klimatskih promjena je smanjenje emisije ugljikova dioksida što se, pak, između ostaloga, planira postići potpunim prestankom korištenja osobnih automobila i drugih vozila na dizel i benzinski pogon. To, dakako, znači da do polovine ovoga stoljeća potpuni primat na europskim prometnicama trebaju preuzeti električni automobili.

Elektromobilnost je novi koncept mobilnosti u urbanim sredinama koji predstavlja jedan od najučinkovitijih i ekološki najprihvatljivijih prijevoznih oblika, posebno ako se električna energija dobiva iz obnovljivih izvora. Njezin je cilj pronaći održivu ravnotežu između ljudi, automobila i okoliša. Elektromobilnost ima pozitivan učinak na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Studije pokazuju da je ukupni izračun emisija stakleničkih plinova za električne automobile mnogo niži od emisije kod konvencionalnih vozila. Smanjenje CO2 iznosi od 11 posto do 100 posto ako je električna energija kojom punimo automobil proizvedena iz obnovljivih izvora. U posljednjih nekoliko godina udio električnih automobila na tržištu u Europi znatno se povećava i sada je već gotovo 25 posto od ukupno prodanih automobila bilo potpuno električnih vozila ili plug-in hibrida. Registracije takvih automobila na 26 europskih tržišta prvi su put nadmašile dizelska vozila.

No, uz cijenu, znatan ograničavajući čimbenik za popularizaciju električnih automobila je strah kupaca da bi im ograničeni doseg vozila mogao biti nedostatan za svakodnevne potrebe. Prosječnom hrvatskom građaninu, međutim, električna su vozila i dalje financijski teško dostupna jer čak i uz subvencije države od 70 tisuća kuna i sniženje prilikom kupnje u autosalonima prosječni električni automobil košta oko 130 tisuća kuna. To nije malo, na granici je dostupnosti većini hrvatskih građana i napredak će se postići tek kada platežna moć naraste. U ovome trenutku u Hrvatskoj je u prometu samo 1,7 posto električnih automobila u ukupnom obujmu.

Elektromobilnost je za sada još uvijek jako veliki luksuz za prosječnog građanina Hrvatske, potvrđuje nam i ekonomski analitičar Damir Novotny, dodavši kako u ekonomskim i znanstvenim krugovima postoje kontroverze oko isplativosti takve vrste prijevoza.

"Ako je u fokusu elektromobilnost i zaštita okoliša, onda to nije tako jer se okoliš time neće zaštititi. Naime, elektromobilnost je iznimno važna za gradove, manje, veće i velike, da se u njima smanje gužve. U tom slučaju, naravno, ne možemo govoriti samo o elektromobilima već i javnom prijevozu tramvajima, podzemnoj željeznici - pojašnjava Novotny, napomenuvši kako u ovom trenutku velik broj europskih gradova poseže za ograničenjima ulaska automobila na dizelska goriva u svoja uža i šira središta te se tu javlja potreba za elektromobilnošću.

Novotny također tvrdi kako se sada sve više javljaju servisi za korištenje tih automobila. "Danas u Muenchenu preko aplikacije na mobilnom telefonu možete naručiti električni automobil, pronaći ga na nekom obližnjem parkiralištu i koristiti ga bez ograničenja uz puno manje troškove. Taj smjer elektromobilnosti ide u smjeru što manjeg posjedovanja elektromobila, a sve većem korištenju prema potrebi. To je jedan vrlo dobro i snažno razvijeni servis u velikim njemačkim gradovima koji vam omogućuje da uopće nemate potrebu za vlastitim automobilom. U Parizu je to odavno tako", tvrdi Novotny, uvjeren kako elektromobilnost sigurno ima budućnost, ali još uvijek ne na duge relacije jer su baterije, s ekonomskog stajališta, preskupe.

Gotovo svaki četvrti automobil registriran u Europi u kolovozu bio je s potpunim električnim pogonom ili plug-in hibridno vozilo.



To pokazuje da s pomoću poticaja raste prodaja električnih vozila, no na tržištu se u posljednje vrijeme sve češće javljaju modeli koji su cjenovno dostupni i građanima s nižom platežnom moći. Razlog tome je i činjenica da se zbog sve strožih ekoloških ograničenja građani bogatijih europskih država odriču automobila na dizelski pogon. Taj trend, kažu stručnjaci, sve je izraženiji i u Hrvatskoj, no naša niska kupovna moć osnovna je prepreka značajnijoj kupnji električnih automobila. Prema podatcima Promocije plus, u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj su registrirana 37.392 nova putnička vozila, što je 32,3 posto ili 9135 vozila više nego u istom razdoblju prošle godine. Vozila na benzinski pogon izabralo je 20.330 kupaca ili 54,4 posto, dizelaše 25 posto ili 9309 kupaca, dok je električno vozilo kupilo 756 osoba, odnosno dva posto od ukupnog broja prodanih vozila.

Dok je jasno da je niska kupovna moć stanovnika glavna prepreka većoj prodaji elektroautomobila u Hrvatskoj, tržišni akteri tvrde kako se trend smanjenja interesa za dizelima vidi i kod nas. Ostaje, međutim, i problem punjenja jer su punionice, čiji je broj još uvijek ograničen, većinom locirane u velikim gradovima i uz autoceste.