Među pet je novih đakona posvećenih nedavno u đakovačkoj katedrali sv. Petra i vlč. Stjepan Krešo iz Župe sv. Ane u Tenji. Rođen je 1993. u Osijeku u vrijeme Domovinskog rata. U to su vrijeme njegovi roditelji Suzana i Nikola bili prognanici. Tenja će biti oslobođena tek nakon svršetka mirne reintegracije 1998., kada će biti omogućen povratak svih onih koji su prognani.

Osnovnu je školu pohađao u Tenji, nakon čega je nastavio školovanje u Drugoj (jezičnoj) gimnaziji u Osijeku. U početku nije imao želju postati svećenikom. Upisao je studij fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Tijekom druge godine studija dogodio se preokret u njegovu životu. Odlučio je postati svećenikom. Prebacio se na Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, koji djeluje u sklopu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. To je značilo i preseljenje u Bogoslovno sjemenište u Đakovu. Pitamo ga je li mu priznat neki od kolegija koje je već položio. Odgovara nam s osmijehom kako nije uspio prenijeti ni tzv. TZK (kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura). Umjesto na proučavanje osnova fizike, linearne algebre i diferencijalnog računa mladi je bogoslov prionuo na teološke discipline i druga korisna znanja kao što su Uvod u misterij Krista i povijest spasenja, Osnove gregorijanskog pjevanja I., Hebrejski jezik ili Logika i spoznajna teorija na prvoj godini studija. Na naše pitanje što ga je ponukalo da se umjetso svijetom čiste egzaktne znanosti odluči baviti pitanjem Boga, mladi đakon kaže kako je do tuda došao u potrazi za smislom. Naime, nije neobično da proučavanje fizičke stvarnosti može čovjeka odvesti i do filozofskih i teoloških razmišljanja. Primjerice, glasoviti francuski teolog Pierre Teilhard de Chardin bio je profesor matematike i fizike te geolog i paleontolog, ali to ga nije spriječilo da postane jedan od najdubljih teoloških mislilaca 20. stoljeća.

- Oduvijek samo obuzet idejom traganja za istinom, istraživanjem svijeta i cjelokupne stvarnosti. U jednome me trenutku usmjerenost studija prema budućem profesorskom zvanju, a ne prema istraživanju počela sputavati. S druge strane, cijeli sam svoj život odgajan u vjeri. Katolički je svećenik i moj stric, vlč. Jure Krešo, župnik Župe sv. Josipa u Josipovcu - kaže đakon.

Vlč. Stjepan Krešo diplomirao je u rujnu prošle godine. Proteklu je godinu proveo u pastoralnom radu u Caritasu Đakovačko-osječke nadbiskupije, u Đakovu i Osijeku. Naš sugovornik ima i sestru blizanku, koja je završila Građevinski fakultet u Osijeku, a danas živi u Njemačkoj, te tri mlađa brata. Njegov brat Matej također se odlučio za duhovno zvanje i trenutno je student pete godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.

Da obitelji Krešo iz Tenje nije bilo lako početkom 90-ih, potvrdila nam je i Stjepanova majka Suzana. Sa zaoštravanjem situacije u tom osječkom prigradskom naselju 1991. ona i suprug morali su napustiti svoj dom i idućih sedam godina provesti u prognaništvu u Osijeku. Kada su se vratili, u studenome 1998., njihov je dom iznutra bio potpuno pokraden, a umjesto namještaja i svojih privatnih stvari ondje su pronašli samo hrpe smeća. No to skladnu obitelj Krešo nije moglo spriječiti da nastavi život. Kako saznajemo, obitelj Krešo podrijetlom je iz Hercegovine, s područja Konjica. Mladome đakonu poželjeli smo puno sreće u njegovu životu.