ŽUPANJA

Neovisna revizorska tvrtka Crowe Horwath Revizija d.o.o. Zagreb, koju je u lipnju, nakon preuzimanja vođenja Grada, angažirao gradonačelnik Damir Juzbašić, obavila je dubinsku analizu proračuna Županje radi dokumentiranja činjeničnog stanja i eventualnih odstupanja i nepravilnosti.

Uz pregled posljednjeg nalaza Državnog ureda za reviziju i provjeru otklanjanja utvrđenih nedostataka, obavljena je revizija proračunskih rashoda za 2020. i prvih šest mjeseci ove godine, revizija proračunskih prihoda za isto razdoblje, osim prihoda poslovanja po osnovi poreza i doprinosa, te analiza izvršenja proračuna za prvih šest mjeseci 2021.

U poslovnim knjigama Grada stoji da je u prvih šest mjeseci poslovanja iskazan višak prihoda od 1.018.517 kuna i ostvaren je plus, no stvarno je stanje ipak drukčije. Naime, u proračun za 2021. godinu, donesen krajem prosinca, objasnio je gradonačelnik Juzbašić, nije uvršten dug iz 2020., nešto veći od 1,5 milijuna kuna, ni beskamatni kredit u iznosu od 1,4 milijuna kuna, koji u ovoj godini treba vratiti. I tu je zapravo nastala tehnička zavrzlama, jer taj manjak nije iskazan u proračunu za prvih šest mjeseci 2021.

I revizorskim je izvješćem, koje je protekloga tjedna primilo na znanje Gradsko vijeće, potvrđeno da Grad iz prethodnog razdoblja ima manjak koji je potrebno pokriti i da određeni rashodi u prvih šest mjeseci nisu evidentirani u brutobilanci na 30. lipnja.

Rebalansom proračuna krajem srpnja jednoglasno je izglasano da se manjak uvrsti u rebalans i da se on iskaže kao novi proračun.

- Mi smo, dakle, realno oko 3.000.000 kuna u minusu. Najavljivao sam da bi dug mogao biti i veći, do 3,5 milijuna kuna, zbog troškova koji bi nas očekivali krajem godine, ali potrudili smo se, štedjeli i uspjeli ga smanjiti ispod 3.000.000 kuna. Bit ću optimist i reći da bi dug na kraju godine mogao biti oko 2,7 milijuna kuna – zaključuje Juzbašić. Vjeruje da će ga kroz sljedeće dvije do tri godine sanirati i dovesti Grad Županju u plus.

U revizorskom izvješću upozoreno je na potrebu bolje naplate potraživanja i na postojanje mogućnosti da značajan dio planiranih prihoda neće biti realiziran, što bi se moglo odraziti na izvršenje proračuna i negativno utjecati na ostvareni rezultat. Kao primjer navedena je komunalna naknada.

Od rebalansom planiranih 8,2 milijuna kuna za 2021., u prvih šest mjeseci na ime komunalnih doprinosa i naknada naplaćeno je tri milijuna kuna, što je realizacija od 37 posto.