Novosti
SUSRET SA ŽUPANIMA, GRADONAČELNICIMA I NAČELNICIMA

Plenković: Presudu Vrhovnog
suda u slučaju Fimi
media ne vidim kao ucjenu
Objavljeno 15. listopada, 2021.
Ako netko ne utječe na pravosuđe, onda su to Vlada i HDZ, koji vodim posljednjih pet godina, rekao je Plenković

Premijer Andrej Plenković rekao je u petak kako presudu Vrhovnog suda u slučaju Fimi media ne vidi kao ucjenu jer je to proces koji traje, referirajući se time na izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića, kojemu je tajming presude neobičan i "kao da ih je netko ucjenjivao".



"Ne doživljavam baš to kao ucjenu, to je pravni proces koji traje desetak godina, došao je kraj kad je došao. Ako netko ne utječe na pravosuđe, onda su to Vlada i HDZ, koji vodim posljednjih pet godina. Tako da ne znam, možda on ima nekakve dodatne informacije koje mi nisu poznate", rekao je Plenković nakon sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina. Upitan je li njemu trenutak neobičan, odgovorio je kako nije trenutak presude dovodio u pitanje ni jednom izjavom, niti to kani. Na komentar kako je Milanović, za razliku od najvećeg dijela oporbe, rekao da Plenković nema ništa s događajima o kojima govori presuda, uzvratio je da oporba histeričnom reakcijom nastoji nešto ušićariti. "Stvari su jasne. HDZ kao stranka, kao pravna osoba koja je proglašena odgovornom za nešto što se zbivalo pod vodstvom Ive Sanadera, poštovat će odluku Vrhovnog suda, platiti kaznu u državni proračun i ta je stvar ad acta za nas", rekao je.

Na sastanku sa županima, gradonačelnicima i općinskim načelnicima, premijer je poručio da se država u šest mjeseci, od posljednjeg takvog sastanka, dobro nosila s izazovima borbe protiv epidemije. Sada se, rekao je Plenković, nalazimo u fazi političke stabilnosti, a Vlada, župani, gradonačelnici i načelnici zajedno će raditi u sljedeće tri godine na boljitku u svim mogućim aspektima života građana.

Uz nastavak politike funkcionalne i fiskalne decentralizacije, gdje god je to moguće i svrhovito, naglasio je, od posljednjeg susreta u lipnju suočili smo se s tri izazova. Prvi je nastavak borbe protiv COVID-19, rekao je te naglasio da je Hrvatska u uvjetima pandemije cijelog ljeta uspjela na karti ECDC-a ostati u narančastom te su ostvareni izvrsni rezultati u turističkoj sezoni. "Iznad svih očekivanja, što je bio drugi izazov", dodao je, navevši da je ostvareno 80 posto dolazaka u odnosu prema rekordnoj 2019. godini, kao i da se odlično razvija posezona. Ključnim je premijer ocijenio treći izazov - proces očuvanja radnih mjesta, koji je, rekao je, prošao uspješno. "Izbjegli smo društveni rascijep, kao i val otpuštanja i val stečajeva, i osigurali smo egzistencije hrvatskim obiteljima", istaknuo je Plenković te rekao da je Vlada pritom namjerno trenutno odustala od politike smanjenja deficita kako bi bila u stanju to sve osigurati. Mjere su rezultirale većim brojem zaposlenih i osiguranika nego što je to bilo 2019. godine, prije COVID krize, i to smo razdoblje, dodao je, zaokružili bez najgorih posljedica za ekonomiju i naše građane.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je o ulozi i obvezama JLS-a u sustavu civilne zaštite. Na temelju izvješća područnih ureda za civilnu zaštitu, naveo je da je ukupna razina spremnosti temeljnih operativnih snaga sustava (vatrogastva, HGSS-a, Hrvatskog Crvenog križa) procijenjena visokom, a razina je spremnosti postrojbi civilne zaštite na razini lokane i regionalne samouprave zadovoljavajuća. Tu je razina spremnosti neujednačena, upozorio je i zamolio župane i gradonačelnike, kao i načelnike općina, da se osobno uključe u aktivnosti pripreme za katastrofe i izvanredne situacije. Delegiranje tih poslova nije dobro, upozorio je, što se i pokazalo kod potresa te u koronakrizi. "Oni koji imaju najveći izborni legitimitet moraju se izravno obučavati i voditi računa o svim aktivnostima", poručio je. H/D.Pav.
CIJENE ZDRAVSTVENIH USLUGA
Ministar zdravstva Vili Beroš referirao se na, kako je rekao lokalnim čelnicima, "vašu i našu bolnu temu - poslovanje bolnica". Rashodi za zaposlene, naveo je, porasli su za 12 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, a razlog je u pravima koja proizlaze iz kolektivnih ugovora, kao i isplatama zbog tužbi u općim bolnicama na osnovi prekovremenog rada. Samo ove godine osnovica za obračun plaće svih zaposlenih u državnom i javnom zdravstvenom sektoru porasla je za četiri posto, istaknuo je. "Tu činjenicu moramo prihvatiti i pred nama je novi dogovor o formiranju cijena zdravstvenih usluga u okviru HZZO-a jer, jednostavno, ove promjene moraju biti akceptirane i moraju biti prepoznate u cijeni zdravstvenih usluga", rekao je.