Objavljeno 16. listopada, 2021.
Klimatske promjene dovele su do podbačaja u proizvodnji žitarica i uljarica
Svjetski dan hrane svake se godine održava 16. listopada, a FAO - Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a, ove ga godine obilježava pod geslom "Budućnost hrane je u našim rukama". Na Svjetski dan hrane međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na tri milijarde ljudi, ili čak 40 posto svjetske populacije.
S druge strane, zemlje koje pripadaju razvijenom dijelu svijeta, u kojem najveći dio građana ima pristup dovoljnim količinama hrane, bore se s prekomjernom konzumacijom, povezanim golemim zdravstvenim troškovima zbog pretilosti, kao i konzumacijom nezdrave hrane pune soli, šećera, aditiva. Sve značajnija tema je i globalni problem bacanja golemih količina hrane.
Utjecaj pandemije
"U povodu Svjetskog dana hrane želimo ukazati na trendove i nove zelene politike koje će oblikovati i stvoriti nove prehrambene sustave diljem EU-a. Pandemija bolesti COVID-19 potaknula je pitanje kakva je prehrambena sigurnost u vrijeme globalnih poremećaja, a otvorilo se i pitanje samodostatnosti u proizvodnji hrane. Proizvođače hrane u EU-u, pa tako i u Hrvatskoj, čeka vrlo neizvjesna budućnost, kao rezultat primjene novih politika uvjetovanih ciljevima Zelenog plana EU-a koji će se u proizvodnji hrane provoditi na temelju strategije od Polja do Stola i Strategije o bioraznolikost i klimi. Sve analize učinaka novih politika upozoravaju kako je vrijeme jeftine hrane iza nas i da će cijene hrane u budućnosti sigurno morati rasti, upravo pod utjecajem novih ograničenja i strogih pravila koje se stavlja pred proizvodnju i preradu, naglašava se u analizi Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Iz Smartera ponavljaju da je utjecaj krize na tržišta hrane na početku ostao ograničen zahvaljujući otpornosti globalnog prehrambenog lanca, dobava hrane funkcionirala i nije bilo nestašica i većih poremećaja na tržištu hrane. Ove godine to se ipak promijenilo.
"Nakon više od godinu dana pandemija je ipak značajno promijenila tržišne okolnosti u proizvodnji i trgovini hrane. Zbog naglog rasta cijena energenata, cijene transporta, nedostatka kontejnera, brodova, pa i kamiona za prijevoz robe, dolazilo je do povremenih nestašica hrane diljem svijeta. Pandemija je izazvala i nedostatak radnika koji su potrebni u poljoprivredi ili prehrambenoj industriji, a proizvođači hrane su u stalnoj potrazi za novim tehnološkim rješenjima koja će zamijeniti radnu snagu. Klimatske promjene dovele su do velikog podbačaja u proizvodnji žitarica i uljarica na raznim stranama svijeta, pa je došlo i do snažnog rasta cijena ratarskih proizvoda i stočne hrane. Istovremeno, na globalnoj razini stvoreni su viškovi proizvoda stočarstva, konkretno mesa i mlijeka, zbog čega su proizvođači tih proizvoda u katastrofalnoj situacije i svakodnevno se borbe za opstanak, naročito u nekim zemljama EU-a, pa tako i u Hrvatskoj", ističu u Smarteru.
Nove strategije
Klimatske promjena postale su top-tema, jer imaju veliki negativni utjecaj na poljoprivredu, uništavaju žetve, smanjuju prinose i produktivnost, premještaju se žetvene površine nekih kultura na mjesta gdje ih nikada prije nije bilo moguće uzgajati. Sama poljoprivredna proizvodnja, prerada te transport hrane, imaju negativne učinke na klimu i okoliš, posebice na emisiju stakleničkih plinova. Sve to dovelo je i do stvaranja novih zelenih politika i ciljeva koji su danas "mainstream" tema i platforma u kreiranju nove zelene poljoprivrede politika u EU-u. Analize učinaka novih EU "zelenih strategija" na proizvodnju, potrošnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima sve je više u fokusu europskih i svjetskih institucija, gospodarskih udruženja, analitičara. Pokušavaju se predvidjeti kakvi će biti učinci na okoliš kroz drugačije korištenje zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji, a na listi gorućih tema je i kako će se odvijati međunarodna trgovinska razmjena te kakav će biti utjecaj na buduće cijene hrane. Sve analize slažu se u jednom - poljoprivredni proizvođači u EU-u opravdano su zabrinuti za svoju budućnost i konkurentnost, i to kako će se njihova značajno veća ulaganja i zahtjevi u proizvodnji, odraziti na dohodak koji će ostvarivati nakon primjene novih politika.
"Nove strategije EU-a traže povezanost poljoprivrede i prehrambene industrije EU-a kako bi se novi zahtjevi implementirali u korist europskih proizvođača te sačuvali milijuni radnih mjesta i poljoprivredna gospodarstva. Očuvati konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a, uz primjenu novih strategija, veliki je izazov za sve sudionike, a kada se pogleda koji se zahtjevi stavljaju pred poljoprivredni sektor, ne čudi zabrinutost", ističu u Smarteru.
Zdenka Rupčić
Pred hrvatskim proizvođačima, težak je put prilagodbe novim EU politikama
Europsko udruženje za žitarice (Grain Club) nedavno je naručilo simulacijsku studiju utjecaja strategije “Farm to Fork”, na proizvodnju, trgovinu, dobrobit i okoliš unutar EU-a, koja ukazuje na brojne negativne utjecaje i učinke novih politika na proizvođače i potrošače. Također i analiza USDA (United States Department of Agriculture) ukazuje na moguće negativne učinke, a to su: smanjenja poljoprivredne proizvodnje i smanjenje konkurentnosti europske proizvodnje hrane, kako na domaćem tako i na izvoznom tržištu. Predložena smanjenja inputa u poljoprivredi rezultirat će padom poljoprivredne proizvodnje, a sve to imat će utjecaj na rast cijena, pad brutoprihoda poljoprivrednih gospodarstava, ali i trgovinu, sigurnost hrane te u konačnici društvenu dobrobit. “Pred hrvatskim proizvođačima koji imaju naslijeđene strukturne probleme koje do danas nismo riješili sada je i vrlo težak put prilagodbe ovim novim EU politikama. Hrvatska ima kontinuirani pad stočnog fonda, u kojoj se emisije stakleničkih plinova od poljoprivrede već dvadeset godina intenzivno smanjuju, zbog čega nikako ne bi bilo dobro planirati smanjenje broja životinja i uopće smanjenje poljoprivredne proizvodnje. Veliki je izazov i zadaća pred Ministarstvom poljoprivrede, ali i samim proizvođačima, udrugama, znanosti, kako pronaći načine poboljšanja poljoprivredne proizvodnje, posebice proizvodnje mlijeka, mesa..., uz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš”, zaključak je analize Smartera.
pristup novim tehnologijama
l Više od tri milijarde ljudi (gotovo 40 % svjetske populacije) ne može si priuštiti zdravu prehranu
l Gotovo dvije milijarde ljudi ima prekomjernu težinu ili je pretilo zbog loše prehrane i sjedilačkog načina života
l Povezani zdravstveni troškovi vezani uz konzumaciju hrane premašit će 1,3 bilijuna USD godišnje do 2030.
l Svjetski poljoprivredni prehrambeni sustav trenutačno zapošljava milijardu ljudi više nego bilo koji drugi sektor
l Mali poljoprivrednici proizvode više od 33 % svjetske hrane unatoč izazovima, uključujući siromaštvo i nedostatak pristupa financiranju i novim tehnologijama
40
posto svjetske populacije ne može si priuštiti kvalitetnu i zdravu prehranu