Svjetska energetika bilježi stalni porast potražnje za svim oblicima energije, a pitanje je kako zadovoljiti takvu potražnju uz što manji utjecaj na okoliš, posebice uz što manje misije stakleničkih plinova. Iako je politika razvijenih zemalja smanjenje korištenja fosilnih goriva i zaokret prema niskougljičnoj ekonomiji, vidimo da je upravo u tim zemljama i dalje velika potražnja za fosilnim gorivima - kaže dr. sc. Igor Sutlović, redoviti profesor na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:

- Svjedočimo porastu cijena električne energije i prirodnog plina, što će posljedično dovesti do rasta cijena i ostalih proizvoda i usluga koje u sebi imaju ugrađen veći ili manji udio troškova energenata. Smatram da je termin globalna energetska kriza pretežak i da se ne može govoriti o tome. Nije prvi put da cijene energenata rastu. Prije desetak godina cijena nafte se u duljem razdoblju kretala oko 100 USD po barelu, pa čak je u jednom trenutku došla i do 150 USD. Za vrijeme najžešće COVID pandemije tržište nafte je gotovo stalo, a cijene goriva nisu dramatično pale. Znači da cijene goriva održavaju približno istu visoku razinu bez obzira na cijenu sirove nafte. Razlog tome je i struktura cijene pojedinih energenta. Kod prirodnog plina znatan skok cijene izazvala je katastrofa u Fukushimi 2011. kada se naglo stvorila potreba za golemim količinama LNG-a u Japanu. Trenutačno svjedočimo porastu potražnje za LNG-om na dalekoistočnim tržištima i, kako mediji navode, političkim igrama na relaciji Rusija-EU, što izaziva porast cijena. Nije, dakle, došlo do fizičkog prekida opskrbnih pravaca. Naravno, sve to ćemo osjetiti na našim kućnim proračunima.

Zima je pred vratima, no ministar Ćorić nedavno je izjavio kako plin i struja za kućanstva neće poskupjeti idućih nekoliko mjeseci. Zvuči utješno, no koliko je takav ministrov optimizam realan? Drugim riječima, može li se RH oduprijeti poskupljenjima energenata i kako se za poskupljenja pripremiti, o čemu to sve ovisi?

- Ministar zbog svog položaja ima širu sliku od nas, a za koji mjesec ćemo vidjeti utemeljenost njegova optimizma. Hrvatska se ne može oduprijeti poskupljenju energenata jer je dio globalnog tržišta, ali je pitanje kada će ono nastupiti i koliko će biti. Kod električne energije manevarski prostor je veći, ali ne i neograničen. HEP kao vrlo uspješna državna tvrtka može iz vlastite dobiti i vlastite proizvodnje, posebno hidroelektrana, znatno ublažiti cjenovni udar. Kod prirodnog plina situacija je kompliciranija s obzirom na sve manji udio vlastite proizvodnje i na sve veću ovisnost o uvozu. Važno je naglasiti da i kod električne energije i kod prirodnog plina cijena energije, tj. 1kWh el. energije ili prirodnog plina čini tek dio cijene.

Gledajući širu energetsku sliku, koliko je Europska unija spremna za energetske izazove općenito u budućnosti, kako one plinske, tako i naftne, pa i nuklearne i dakako one koji se odnose na održive i obnovljive izvore energije...?

- Priča se puno, gotovo svakodnevno, o daljnjoj diversifikaciji dobavnih pravaca, posebno prirodnog plina i još jačeg zaokreta prema obnovljivim izvorima energije. Teško je očekivati ostvarenje klimatskih ciljeva bez gradnje novih nuklearki, a u kojoj mjeri će se to dogoditi veliko je pitanje zbog negativnog stava javnosti prema njima. Također se u izjavama europskih političara naglašava problem energetskog siromaštva koje je problem i u bogatim zemljama EU-a, a ne kao što možda neki misle samo u onim manje razvijenim. Ovakvim trendom cijena sve više domaćinstava Unije će izdvajati sve veće iznose za plaćanje računa za energente.

Kakva je zapravo energetska situacija u Hrvatskoj danas? Sabor je prihvatio Strategiju energetskog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu, u kojoj je zacrtan i put prema niskougljičnoj energiji... Vaš komentar?

- U Hrvatskoj imamo stabilnu opskrbu električnom energijom i prirodnim plinom, a sigurno će tako i ostati. Cjenovni okvir će se sigurno mijenjati kao što je već rečeno. Strategija koju spominjete je vrlo opsežan dokument koji nisam detaljno proučio, ali je on sasvim sigurno na tragu definirane energetske i klimatske politike EU-a čija smo članica sa svim pravima i obvezama koje to članstvo nosi. Udio obnovljivih izvora energije u nas raste, u vjetru je to više od 800 MW, preko 16 % svih instaliranih kapaciteta u RH bez nuklearne elektrane Krško, a i fotonaponski sustavi i bioplinska postrojenja povećavaju svoje kapacitete. Ključno je osigurati održivo financiranje svih sadašnjih i budućih projekata s ciljem postizanja niskougljičnog društva kako u RH tako i EU.

Zaključno, što za energetiku RH znači LNG terminal na Krku, što smo s njime dobili? Vlada ponavlja da je on kvalitetan projekt koji osigurava i energetsku stabilnost...

- LNG terminal je svakako strateški energetski projekt koji Hrvatsku pozicionira na energetskoj karti jugoistočne Europe i trebao je biti već puno prije izgrađen, a važan je za cijelu regiju kojoj je osigurao dodatni dobavni pravac. Svoju važnost potvrdio je već u prvih devet mjeseci rada kada je preko njega u hrvatski transportni sustav utisnuto milijardu kubičnih metara prirodnog plina. (D.J.)