Glavni razlozi poskupljenja prirodnog plina u Europi povećana su potražnja zbog gospodarskog oporavka nakon recesije prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 i približno jednaka dobava iz uvoza kao i prije - kaže dr. sc. Igor Dekanić, umirovljeni profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:

- Ostali razlozi mogu se naslutiti, a to su: europsko inzistiranje na burzovnom tipu tržišta, za razliku od ruskog forsiranja dugoročnog dogovaranja, što se kupcima isplatilo u uvjetima recesije i pada potražnje, ali ne i kad potražnja raste. Zatim to je djelovanje geopolitičkog “fatalnog trokuta” europske opskrbe plinom Rusija-Ukrajina-pritisak SAD-a na odugovlačenje dovršenja projekta Sjeverni tok 2. Tomu se mogu pridodati moguće kalkulacije europskih operatora plinskih skladišta, zbog kojih skladišta nisu puna kao prošlih godina, što sve zajedno utječe na cijenu plina.

Kad smo kod plina - Berlin i Moskva ustraju na dovršenju drugog plinovoda koji ih direktno spaja, SAD prijeti sankcijama, EU je podijeljen, a aktivisti za zaštitu klime oštro se protive... Što je oko svega toga zapravo prava istina, Sjeverni tok 2 odavno je postao i politička tema...?

- Sjeverni tok 2 je izgrađen, u EU-u je usklađen njegov regulativni mehanizam još 2019., europske energetske kompanije njegovi su suvlasnici i Rusija je prihvatila europski regulativni mehanizam za taj projekt. Prema vijestima proteklih nekoliko tjedana plinovod je testiran, a u energetsko-političkom smislu to je trajno aktualna tema za sve segmente političkog spektra u brojnim europskim zemljama. Zastupnici brže energetske tranzicije i zeleno orijentirane političke skupine trajno su protiv tog projekta i sličnih projekata iz segmenta fosilnih goriva, kao i opozicijske stranke. Ali kad donedavna oporba dođe na vlast, mora rješavati praktične probleme opskrbe energijom. Istina je u tome što su politička nastojanja i privlačne teme obično sasvim drukčije onda kad ste u oporbi nego kad na vlasti morate osigurati nesmetanu opskrbu i što niže cijene energenata…

Kakva je energetska strategija Europske unije, koja je nedavno donijela Krzini plan...? Osim investicija u održive i obnovljive izvore energije, može li se očekivati i povratak nuklearki, od kojih su neke zemlje poput Njemačke možda prerano odustale...?

- Europska je unija proteklih dvadesetak godina izgradila energetsku infrastrukturu i organizirala energetska tržišta s ciljem prihvata uvozne fosilne energije i tržišnu regulativu kako bi se zaštitila od monopola uvoznika. Uz to, EU je daleko odmaknuo u odnosu prema ostalim velikim gospodarstvima i državama u svijetu u izgradnji strategije i politike energetske tranzicije prema održivoj energetici, tj. smanjenju ukupne potrošnje i povećanju udjela obnovljivih izvora u opskrbi energijom. To uključuje i europsku strategiju postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. Uz velike investicije u nove izvore, tehnologije i energetsku infrastrukturu to će vjerojatno uključiti i svojevrsni povratak većem korištenju nuklearne energije jer se bez nje teško može postići brže smanjivanje emisija stakleničkih plinova. No to uključuje i prešutno prihvaćanje viših cijena energije jer se bez toga ne može postići tržišna valorizacija za sada skuplje energije od fosilne, poput obnovljivih ili nuklearnih izvora. Energetska strategija i politika EU-a spremna je za nove tehnologije i izvore, ali uz više cijene te poskupljenja energije u fazi porasta potražnje. U tom smislu održivost nije samo skup načela i ponašanja nego i ima dodatnu cijenu.

O poskljupljenju plina na svjetskom tržištu govori se svake godine, naročito prije početka zimske sezone grijanja pa tako i ove. Iz Vlade stižu uvjeravanja da plin neće poskupjeti do proljeća, no koliko je to realno, s obzirom na sve što se s plinom događa posljednjih tjedana...?

- Kako Hrvatska uvozi veći dio potrebne energije, a postizanje znatnijeg korištenja domaćih obnovljivih izvora ne mjeri se mjesecima, nego desetljećima, RH se ne može oduprijeti poskupljenjima energenata, nego se tomu valja prilagoditi. Ograničenja mogućnosti državne intervencije proizlaze iz fiskalnih limita i tereta kreditnih obveza koje su proizišle iz suprotstavljanja recesiji prouzročenoj epidemijom bolesti COVID-19. U kratkom roku na poskupljenja se može reagirati maksimalno racionalnim ponašanjem i građana i gospodarstva te novim zaduženjima ionako već zaduženog državnog financijskog segmenta...

Ako do poskupljenja energenata dođe, kakve će biti posljedice? Usput rečeno, odnedavno je litra dizela najviša u povijesti...

- Posljedice poskupljenja energenata bit će novi pritisak na kućni budžet građana, na troškove gospodarskih subjekata, kao i na financijsku otpornost države i ostalih dijelova javnog sektora. To će svakako značiti i novi pritisak na cijene koje ovise o utrošku energije. Što se dizela tiče, to je, s obzirom na ekološke standarde i norme kvalitete, naftni derivat čija je proizvodna cijena već dugo vremena viša od proizvodne cijene benzina pa je logično da su i maloprodajne cijene više.

Medijska buka oko terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju na Krku malo se stišala i postrojenje radi bez problema. Što smo s terminalom dobili, u energetskom, ali i u geopolitičkom smislu?

- LNG terminalom na Krku dobili smo više energetske sigurnosti i fleksibilnosti upravo za reagiranje u tržišnim oscilacijama i eventualnim poremećajima opskrbe energijom. Uz to, realizacija tog projekta omogućuje opskrbu plinom iz više smjerova te veću energetsko-geopolitičku otpornost i smanjivanje geopolitičke osjetljivosti na eventualne tržišno-monopolske ili geopolitičke pritiske. (D.J.)