Sve zemlje članice Europske unije meni su osobno itekako privlačne turističke destinacije. Među njima su i neke od najposjećenijih zemalja svijeta, inače prepune povijesti, kulture, znanosti i drugih područja ljudske djelatnosti. Glamurozne i impresivne, mnoge od zemlja EU-a i dalje oduzimaju dah kad ih se posjeti i bolje upozna, jer je u njima koncentrirano najbolje što Europa danas ima i što kao Unija znači za suvremeni svijet globalno umreženog 21. stoljeća.

Od ulaska u Europsku uniju za Hrvatsku je od velikog značenja ekonomski i sigurnosni aspekt koji pruža takva zajednica država, ali i brojne druge pogodnosti za naš svakodnevni život, poput podrške za znanstveni napredak (Erasmus+), visokog standarda hrane i okoliša, mira i sigurnosti, kao i mogućnosti da možemo živjeti i raditi gdje god želimo.

Europska unija, ponovimo i podsjetimo još jednom, zajednica je 27 zemalja. Redom su to: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska. S ukupno 447 milijuna stanovnika, koji se međusobno razlikuju po mnogočemu, a u Uniji ih drže zajedničke vrijednosti, ekonomske i političke, tolerancija, pravda i solidarnost. Cilj im je isti, promicanje sigurnog i pravednog društva bez unutarnjih granica, uz očekivanje boljeg razvoja i zajedničke budućnosti. Osim toga, konstitutivne zemlje članice EU-a rade na borbi protiv socijalne isključenosti i diskriminacije, kao i na poticanju humanitarne pomoći. Inače, svakih pet godina i u Hrvatskoj biramo predstavnike koji zastupaju naše interese u Europskom parlamentu. Oni sudjeluju u savjetovanju, daju inicijative o važnim ekonomskim i društvenim temama, članovi su brojnih komisija i na čelnim su mjestima pojedinih odjela, te kroz svoj rad prinose prosperitetu, stabilnosti i sigurnosti Europske unije. Uzimajući sve u obzir, uključujući i aktualne probleme s kojima se EU suočava u posljednje vrijeme, za ovotjedni Magazin razgovarali smo s voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj (Zagreb), gospodinom Ognianom Zlatevom.



Za početak, recite nam koja je ključna uloga predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, kao i koja je Vaša funkcija kao voditelja?

Vjerujem kako su vaši čitatelji upoznati s ulogom i radom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj kao i s ulogom cijele hrvatske mreže Europe Direct, koja je dio europske mreže centara Europe Direct. Naša je uloga informirati građane o svemu što ih zanima iz područja Europske unije, od rada europskih institucija do njihova prava u Europskoj uniji, primjerice rad i obrazovanje u drugim državama članicama ili gdje i kako naći informacije kako bi sufinancirati neki svoj projekt. Zahvaljujući zajedničkim aktivnostima s Europe Direct Osijek, građani Osječko-baranjske županije, posljednjih su pet šest godina imali priliku sudjelovati na raznim događanjima u sklopu kojih su u neposrednom kontaktu s našim djelatnicima i preko edukativno-zabavnih sadržaja doznali više o europskim politikama i programima.

Sada idemo korak dalje, pozivamo građane da aktivno sudjeluju u oblikovanju europskih politika, i to konkretno u sklopu Konferencije o budućnosti Europe. O tome puno govorimo u posljednje vrijeme jer želimo potaknuti sve građane da se aktivno uključe. Stalo nam je da čujemo glas građana, i to neposredno, jer tako demokracija još bolje funkcionira.

Zato ovim putem pozivam vaše čitatelje da preko višejezičnih digitalnih platformi konferencije razmijene ideje i šalju svoje doprinose, koji će se prikupljati, pratiti i objavljivati tijekom cijelog trajanja konferencije. Pozivam ih da se uključe u internetska i hibridna događanja te događanja uživo koja će se održati diljem Europe, kako bi kroz raspravu o različitim temama unaprijedili naše društvo. Do proljeća 2022. godine u okviru konferencije donijet će se zaključci koji će pružiti smjernice o budućnosti Europe.

Kao voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, na čelu sam malog, ali vrijednog tima koji sve spomenute aktivnosti, u koordinaciji sa sjedištem u Bruxellesu i Europe Direct mreže, planira, organizira i provodi, nadam se uspješno i na zadovoljstvo građana.



Uskoro se očekuje ulazak Republike Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu. Što dobroga donosi hrvatskim građanima Schengen i uvođenje eura u platni promet umjesto dosadašnje kuna...? Jesmo li ispunili sve potrebne uvjete...?

- Europska komisija još je u listopadu 2019. godine izvijestila da smatra da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta za potpunu primjenu šengenskih pravila i standarda. Sada je to politička odluka koju Europsko vijeće treba donijeti. S obzirom na to da je šengensko područje najveće područje slobodnog putovanja u svijetu i trenutačno obuhvaća 22 države članice Europske unije te četiri pridružene treće zemlje, ono zasigurno predstavlja veliku priliku za građane Hrvatske i za sve građane Europske unije. Schengen omogućuje građanima slobodno kretanje među tim državama bez graničnih kontrola, što olakšava putovanja, rad i život preko granica.

Kada govorimo o uvođenju eura, Europska komisija i države članice europodručja su 10. rujna potpisale Memorandum s Hrvatskom kojim se utvrđuju praktični koraci kako bi Hrvatska krenula s proizvodnjom eurokovanica, nakon što dobije zeleno svjetlo za ulazak u europodručje. Za Hrvatsku je to važna prekretnica. Kao što je poznato, kuna sudjeluje u tečajnom mehanizmu još od 10. srpnja 2020., tako da je Hrvatska na dobrom putu prema uvođenju eura 2023. godine. Jedini rizik na koji je Europska komisija upozorila je eventualno novo zatvaranje gospodarstva zbog niske procijepljenosti. To bi moglo otežati taj put i građani bi toga trebali biti svjesni. Drugim riječima, to je dodatan razlog da se svi cijepimo protiv COVID-19 i sami sebi pomognemo da se što prije oporavimo od te krize. U suprotnom, to bi moglo imati negativne posljedice na životni standard sviju nas.



Kako ocjenjujete iskoristivost Europskih fondova od strane Republike Hrvatske, i je li se moglo više? O čemu to zapravo ovisi?

- Treba reći kako povlačenje europskih sredstva nije nimalo lak zadatak. Države članice kontinuirano jačaju svoje administrativne kapacitete kako bi što bolje iskoristile europske prilike. Hrvatska se s tim zahtjevnim zadatkom prvi put suočila u prethodnom proračunskom razdoblju koje je trajalo od 2014. do 2020. godine, i to je za Hrvatsku, kao najmlađu državu članicu, bio proces učenja i svi bismo trebali imati tu činjenicu na umu kada ocjenjujemo napore Hrvatske u tom području.

Ono što je sada možda i važnije, jest činjenica da je krenula provedba hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kao što znate, Europska komisija je 29. rujna Hrvatskoj isplatila 818 milijuna eura, predujam u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO), što je 13 % ukupnog iznosa sredstava koja su predviđena za Hrvatsku u okviru MOO-a. Podsjećam kako je Hrvatskoj iz Fonda za oporavak i otpornost na raspolaganju ukupno 6,3 milijarde eura, a Komisija će odobriti daljnje isplate upravo na temelju provedbe ulaganja i reformi utvrđenih u hrvatskom planu za oporavak i otpornost. Sredstva iz spomenutog mehanizma Hrvatskoj će ne samo pomoći u oporavku od koronakrize nego će joj pomoći u provedbi strukturnih reformi, što će pomoći daljnjem oporavku gospodarstva i njegovu bržem rastu.



Koje projekte potpomognute novcem iz fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj smatrate najvećim uspjehom?

- Svi su projekti podjednako bitni, neki su možda vidljiviji oku javnosti, pogotovo ako se radi o infrastrukturnom projektu i još k tome od strateške važnosti za cijelu državu kao što je Pelješki most. Jako je puno vrijednih projekata sufinanciranih sredstvima iz EU fondova: od projekata izgradnje sustava odvodnje, koji su pod zemljom pa ih građani ne vide, do cesta i mostova, kao što je most Svilaj, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen svečano otvorila 30. rujna, pa sve do onih projekata koji su izuzetno važni jer grade druge vrste mostova u društvu koji olakšavaju ranjivim skupinama da se lakše uklope u društvo, mostovi inkluzije.

Sve u svemu, teško je izdvojiti neke projekte! Tu su i projekti koji se bave strukturnim reformama, što će između ostalog unaprijediti poslovno okruženje i potaknuti gospodarski rast, projekti koji se bave prekvalifikacijom dugo nezaposlenih osoba, programi koji mladima otvaraju perspektive kao što je program Erasmus+ ili projekti koji podupiru hrvatsku poljoprivredu.

Može li se zaključiti da se utjecaj Europske unije na ekonomske procese i demokratizaciju društva u njezinim članicama i zemljama kandidatkinjama za to članstvo odvija kvalitetno i efektivno...?

- Europska unija snažno štiti svoju pravnu stečevinu i demokratske standarde. Stvorili smo mehanizme kako bismo ne samo zadržali demokratske standarde nego kako bismo ih kontinuirano unaprijedili, a već spomenuta Konferencija o budućnosti Europe jedan je takav primjer. Naše prvo izvješće o vladavini prava i reforme koje iz njih proizlaze dio su tog mehanizma. Europska povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli nedavno je bila u posjetu Hrvatskoj, kada je izjavila kako Komisija koristi sve mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi obranila demokratske standarde. To je, vidimo, dovelo do toga da neke regije u Poljskoj primjerice stave izvan snage rezoluciju kojom je prije dvije godine proglašena tzv. zona bez LGBT ideologije. Slično je i u području gospodarstva, Europska unija ima mehanizme kako bi poduprla svoje države članice da ustraju u strukturnim reformama i tako unaprijede poslovno i svako druge okruženje što će se pozitivno odraziti na životni standard svih građana.