Osim koncerata ozbiljne, klasične i suvremene glazbe, Međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena u Slatini oplemenjuje i niz drugih događanja u području likovne, scenske i plesne umjetnosti, književnosti, a u posljednje vrijeme i gastronomije. Srijeda je tako bila dan za okrugli stol o Milku Kelemenu kao pedagogu te za Malu plesnu priredbu ansambla Liberdance.

Okrugli stol pod nazivom "Kelemen kao učitelj i pedagog" organizirao je Ogranak Matice hrvatske Slatina, pa je predsjednica Ogranka Zorica Varga predstavila sudionike razgovora, ali je također podsjetila na početke suradnje Milka Kelemena i slatinske Matice i na osnivanje festivala Dani Milka Kelemena.

- Matica hrvatska u Slatini započela je suradnju s Milkom Kelemenom u svibnju 1994. godine, kada je na poziv gradonačelnika Ivana Levara Kelemen došao u Slatinu o svom 70. rođendanu. U intervjuu Jadranki Srdoč, dugogodišnjoj direktorici festivala, Milko Kelemen je kasnije izjavio: "S velikim sam veseljem prihvatio poziv Ivana Levara, gradonačelnika Slatine, i slatinskog Ogranka Matice hrvatske da posjetim Slatinu. Tom smo prilikom moja supruga Mela i ja naišli na srdačnu dobrodošlicu i posjetili razna mjesta u gradu koja me vežu uz djetinjstvo. Za našega boravka Ogranak Matice hrvatske u Slatini organizirao je susret sa Slatinčanima svih generacija. Tom sam prigodom održao predavanje o svome skladateljskom i pedagoškom radu, osnivanju Muzičkoga biennala Zagreb i putovanjima te smo poslušali snimku s ulomcima iz moje Apokaliptike. Tada su gradonačelnik Levar i pročelnik Matija Perkovac predložili da se u Slatini osnuje festival s mojim imenom", citirala je velikog skladatelja Zorica Varga. Već sljedeće godine održan je prvi festival, a Matica hrvatska daje mu svoj obol već 27 godina tiskanjem i predstavljanjem knjiga, tribinama i okruglim stolovima.

Okruženi Kelemenovim partiturama, sudionici ovogodišnjega okruglog stola bili su ugledni glazbenik, član Festivalskog odbora i Programskog vijeća Dana Milka Kelemena, predsjednik udruge UNISON Goran Končar i poznata muzikologinja i povjesničarka umjetnosti Sanda Vojković. Oboje su bili dugogodišnji bliski suradnici skladatelja Kelemena i izvrsni su poznavatelji njegova djelovanja i njegova opusa. Muzikologinja Vojković citirala je nekoliko izjava Milka Kelemena koje je u neobjavljenom razgovoru s njime pod nazivom "Skladateljske mijene" zapisala 1975. godine muzikologinja i glazbena kritičarka Erika Krpan.

Kelemen je vodio mnoge tečajeve, glazbene radionice, predavao je na akademijama diljem svijeta, i uvijek je isticao da je pedagog, a posao pedagoga smatrao je najtežim na svijetu. Violinist Goran Končar dao je i drugo tumačenje Kelemena kao učitelja. Ispričao je kako je skladatelj inzistirao na jednoj drukčijoj estetici zvuka, na potpuno novom stilu odnosa prema ritmu unutar kompozicije, i upravo taj odnos prema interpretaciji činio je njegova tadašnja djela sasvim novima. Kelemena su zanimali zvukovi različitih instrumenata, ali i svi zvukovi u prirodi. Snimao je zvuk tramvaja u skretanju kako bi saznao do koje mjere ti zvukovi mogu utjecati na slušatelja, i u tom smislu potpuno novih sazvučja on počinje stvarati svoja djela.



- Iz toga se poslije razvija i jedan potpuno novi rukopis. U njegovim notnim zapisima (Splinteri) prisutno je mnogo znakova koje inače do tada nitko nije imao. Od toga veliki broj danas je prisutan gotovo u cijelom svijetu. U tom smislu njegov utjecaj na sve nas koji izvodimo njegova djela, ali i na kompozitore, kompozicijske tehnike, do te je mjere velik da danas nema skladatelja koji se ne služi nekim od Kelemenovih znakova u smislu interpretacije, ili vođenja glazbene misli u svojim djelima, a koji su invencija Milka Kelemena. Neke stvari koje na prvi pogled nisu logične, zapravo su potpuno nova invencija i svatko ih doživljava individualno. To je ono što se meni kod njegove muzike čini bezvremenskim i u tom smislu on je bio učitelj. Bez njega mi to naprosto nismo mogli doživjeti - rekao je uz ostalo Goran Končar.