Pogledi vozača bili su u utorak ujutro usmjereni prema cijenama goriva na panoima benzinskih postaja. Prognoze su se obistinile, jer Hrvatska se probudila s najvišim cijenama goriva u povijesti. Poskupjelo je sve - benzin, dizel, autoplin, lož-ulje i plavi dizel.

Benzin je poskupio za 26 lipa po litri, dizel za čak 40, a autoplin (LPG) za 13 lipa. To znači da je cijena spremnika goriva od 50 litara sada 13 kuna viša kada je riječ o benzinu, vozačima koji rabe dizel za pun spremnik potrebno je 19 i pol kuna više nego prošlog tjedna, a autoplin skuplji je 15 kuna po spremniku. Cijene dvaju najtraženijih goriva - benzina i dizela, dobrano su premašile 11 kuna po litri. Tako litra benzina Eurosuper 95 (ovisno o benzinskoj) prosječno stoji 11,35 kuna, Eurosuper+ 11,51 kunu, Eurodizel je skočio na 11,42 kune, a Eurodizel+ na 11,58 kuna. Najskuplji je Eurosuper 100, za koji su sve crpke izvjesile identičnu cijenu - 11,99 kuna. Ona bi vjerojatno bila i viša, no, neslužbeno doznajemo, uprave tvrtki koje u Hrvatskoj imaju benzinske crpke nisu htjele prijeći psihološku granicu od 12 kuna. Navodno će tako ostati najmanje dva tjedna. S druge strane, ta je granica probijena na benzinskim postajama na autocestama, gdje su cijene više od onih u gradovima i selima. Podsjetimo, cijene goriva i prošlog su tjedna rasle, a dizel je probio tada magičnu granicu od 11 kuna. Benzin je prošlog tjedna poskupio za 22 lipe, dizel za 28 lipa, a autoplin za 7 lipa po litri. U usporedbi s krajem rujna, dizel je od utorka skuplji čak 68 lipa po litri.

Premijer Andrej Plenković rekao je u utorak, nakon sastanka vladajuće koalicije, kako je tema njihova razgovora bila i poskupljenje energenata, posebice goriva. "Cijena nafte varira na globalnom i mediteranskom tržištu te se bilježi njezin rast, a onda i rast cijene benzina i dizela", rekao je Plenković, podsjetivši da uz naftu te cijene čine i trošarine, marže i PDV. Dodao je kako su ministri financija i gospodarstva, Zdravko Marić i Tomislav Ćorić, zaduženi da "detaljno prate razvoj situacije", a u srijedu je i sastanak GSV-a o toj temi. "Razgovarat ćemo sa socijalnim partnerima i vidjeti kako će se situacija dalje razvijati te je li potrebna određena intervencija. Za to postoje alati", rekao je Plenković. Dodao je da se Vlada "neće igrati" sa "psihološkim granicama" cijena goriva jer ne može znati dokle će cijene goriva ići. Dodao je da su cijene goriva posljednjih godinu dana bile i znatno niže a da "tada nitko nije govorio kako ćemo iz trošarina financirati ceste ili slične troškove". Podsjetio je i na prošlotjedni zahtjev Europskoj komisiji da, s obzirom na rast cijena energenata na globalnoj razini, predloži mjere na europskoj razini. Na prigovor cestovnih prijevoznika da Vlada pasivno promatra rast cijena goriva rekao je kako Vlada nije pasivna i da "živimo u slobodnom tržištu". "Kad su bile osam kuna cijene benzina, nije nitko ništa govorio", rekao je Plenković.

U utorak prijepodne u Osijeku nisu zamijećene gužve na benzinskim postajama, što se ne može reći za ponedjeljak navečer, kada je bilo puno više vozila na njima, i većina je vozača odlazila punih spremnika. To samo govori kako su građani dobro informirani o mogućim promjenama cijene goriva. "To vam je uvijek tako, nakon poskupljenja neće biti velikih redova na pumpi, no ljudi moraju 'tenkirati' ako žele voziti. Gotovo svi koji su kupili gorivo u utorak nezadovoljno su prokomentirali poskupljenje. Razumijem ih, i sam vozim automobil i znam koliki je to udar na džep", govori nam zaposlenik benzinske postaje u Strossmayerovoj ulici u Osijeku. Kaže nam i kako je u utorak većina vozača u spremnik ulila goriva do 100 kuna.

Darko Krivić iz Višnjevca već godinama vozi automobil na plin, koji je puno jeftiniji od benzina ili dizela, ali ni njemu nije svejedno kada vidi rast cijena. "Novi spremnik za plin ugradio sam 2017. godine i dobro se sjećam kako je na istoj ovoj pumpi (Petrol u Strossmayerovoj) litra autoplina koštala 3,80 kuna, a sada košta 5,50 kuna..." kaže Krivić, kojeg zanima tko je taj tko određuje cijene goriva. Kaže nam i kako se i s ovim poskupljenjem može uštedjeti jer, bar što se tiče autoplina, cijene variraju, a negdje je razlika i 50 lipa po litri, a to je ušteda od 22,5 kuna po spremniku od 45 litara. "Dovoljno je provozati se u krugu od pet kilometara i pronaći ćete benzinsku s jeftinijim autoplinom."

Benzinske postaje smiju svaki dan mijenjati cijene. To pravilo vrijedi od sredine veljače 2014., kada je na snagu stupio zakon o naftnim derivatima, čime Ministarstvo gospodarstva više ne određuje cijene goriva. Prema riječima Tina Bašića s portala cijenegoriva.info, rast cijena goriva posljedica je rasta cijena nafte na svjetskim tržištima. Nafta je na svjetskom tržištu poskupjela i prošloga tjedna, petoga zaredom, za otprilike četiri posto, pri čemu je, primjerice, na londonskom tržištu cijena barela dosegnula najvišu razinu u tri godine. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine za više od 50 posto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom zbog oporavka gospodarstava, ali i OPEC-ovu održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskih razina. Cijene goriva u Hrvatskoj rastu i zbog visokog tečaja dolara, s obzirom na to da se naftom na svjetskim tržištima trguje u američkoj valuti. Prošloga je tjedna cijena eura skliznula za 0,2 posto, na 1,1570 dolara, blizu najniže razine u 14 mjeseci. Znakovito je i kako vlasnici benzinskih postaja u Hrvatskoj promptno reagiraju - kada cijena nafte globalno skoči, odmah je gorivo skuplje, no kada nafta pojeftini, cijena goriva ne pada baš tako brzo.

Milan Bugarić