Posljednje desetljeće u svijetu su obilježile katastrofe ekstremnih razmjera koje su dovele do porasta ljudskih i materijalnih gubitaka. Većina ih je nastala pod utjecajem klimatskih promjena koje negativno utječu na ulaganje u održivi razvoj i postizanje željenih ishoda.

Iznenadne katastrofe uzrok su također i raseljavanja milijuna ljudi svake godine i sve su češće pokretači velikih migracija. Tijekom treće svjetske konferencije UN-a o smanjenju rizika od katastrofa 2015. godine u japanskom Sendaiju naglašeno je kako katastrofe prouzročavaju najteže posljedice na lokalnoj razini izazivajući znatne gubitke i štete te je stoga lokalnoj razini potrebno hitno jačanje kapaciteta. "Okvir iz Sendai" za smanjenje rizika od katastrofa orijentira se na pojedince i u svom pristupu smanjenju rizika od katastrofa ne razlikuje djelovanje prema "veličini" katastrofa prouzročenih bilo ljudskim djelovanjem ili prirodnim prijetnjama. Stoga nije čudno da je ovogodišnji Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa posvećen upravo jačanju suradnje sa zemljama u razvoju kako bi osjetno smanjile svoje štete i gubitke približavajući se tako ciljevima "Okvira iz Sendai" za smanjenje rizika od katastrofa.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 13. listopada svake godine obilježava se na inicijativu Ujedinjenih naroda još od 1989. godine kao odgovor na poziv za promicanje globalne kulture svjesnosti o riziku i smanjenju rizika od katastrofa, odnosno promišljanja načina na koji ljudi i zajednice diljem svijeta smanjuju svoju izloženost katastrofama i podižu svijest o važnosti upravljanja rizicima s kojima se suočavaju. Kako ističu u Ravnateljstvu civilne zaštite, ni Hrvatska nije pošteđena prirodnih katastrofa prouzročenih klimatskim promjenama, što je posebno zamjetno u posljednjih pet godina gdje se izmjenjuju suše, poplave, a svjedoci smo i sve češćeg nastanka olujnih vjetrova i pijavica, čega na našim prostorima nije bilo prijašnjih godina. Važno je stoga jače se orijentirati na poduzimanje svih mjera kako bi se posljedice katastrofa svele na najmanju moguću mjeru.

Hrvatska donošenjem triju dokumenata smanjenja rizika od katastrofa - "Procjene rizika od katastrofa za RH", "Procjene sposobnosti upravljanja rizicima" te "Strategije smanjenja rizika od katastrofa", koji je još u proceduri donošenja, daje dodatan doprinos ispunjenju obveza proizišlih iz nekoliko međunarodnih sporazuma, "Okvira iz Sendaija" za smanjenje rizika od katastrofa 2015. - 2030., ciljeva održivog razvoja UN-a iz 2015. i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Dokumente je izradilo Ravnateljstvo civilne zaštite uz sudjelovanje članova Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa. Platforma na nacionalnoj razini ima veliku ulogu u promoviranju i poduzimanju aktivnosti za smanjenje rizika od katastrofa, a okuplja akademsku, operativnu i političku razinu s glavnim ciljem prijenosa znanja, davanja rješenja, ali i izrade raznih planskih dokumenata i njihove implementacije radi smanjenja rizika od katastrofa.

Upravljanje rizicima od katastrofa kompleksan je proces u čije je provođenje nužno uključiti nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu vlasti, kao i udruge i razne organizacije civilnog društva, čime se omogućava bolje širenje znanja i informacija te jača odgovornost za učinkovito upravljanje rizicima u svojoj sredini, navodi Ravnateljstvo. Tako će se, naime, na najbolji način ostvariti krajnji cilj, a to je stvoriti Hrvatsku otporniju na katastrofe.

Strategija upravljanja rizicima od katastrofa je prvi takav dokument koji predstavlja jedinstven pristup upravljanju rizicima od katastrofa, koji će usmjeravati aktivnosti i ulaganja u području upravljanja rizicima od katastrofa, odgovor na njih te oporavak. Dokument je ključan kao preduvjet za korištenje sredstava iz europskih fondova, programa i instrumenata u financijskom razdoblju 2021. - 2027., koja će se ponajprije usmjeravati na financiranje infrastrukturnih projekata namijenjenih za razvoj sustava CZ, a među ostalim i za edukaciju i podizanje svijesti o važnosti smanjenja rizika od katastrofa.

Donošenjem strategije Hrvatska će ići ukorak s modernim trendom upravljanja rizicima, gdje odgovornost na upravljanju leži na svakom pojedincu i gdje je razvidno da svaki sektor svojim ulaganjima pridonosi smanjenju rizika od katastrofa.

Tomislav Prusina