Nema razvijenog gospodarstva bez razvijenog tržišta kapitala, poručeno je s okruglog stola o mogućnostima financiranja gospodarstva preko tržišta kapitala i alternativnih investicijskih fondova te ulozi institucionalnih ulagatelja u razvoju gospodarstva, održanog u organizaciji HGK-a i HANFA-e.

Hrvatsko tržište kapitala u posljednjih desetak mjeseci "prodisalo" je nakon stiska koronakrize, a to je rezultiralo buđenjem interesa kvalitetnih domaćih kompanija za izlazak na burzu kao i povratkom Crobexa na pretkrizne razine. Dodatan vjetar u leđa tvrtkama u potrazi za novim izvorima kapitala dat će i nova regulativa kojom su olabavljeni uvjeti financiranja preko alternativnih investicijskih fondova, po čemu smo donedavno bili najrigorozniji u EU-u.

"Realni se sektor u Hrvatskoj još uvijek većinom financira iz kredita, odnosno snažno se oslanja na banke. Slabo koristi druge izvore financiranja čiji je potencijal ulaganja u domaće gospodarstvo velik, ali za sada još uvijek nedovoljno iskorišten. Kako bismo preokrenuli te trendove i upoznali naše članice sa svim izvorima financiranja koji su im na raspolaganju, organizirali smo današnje događanje", uvodno je istaknuo potpredsjednik HGK-a za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Naglasio je kako su mirovinski fondovi najveći institucionalni ulagatelji na tržištu kapitala i da raspolažu netoimovinom teškom gotovo 130 milijardi kuna, što je 12 posto više u odnosu prema prošloj godini. "Međutim, na kraju 2020. godine samo je 11 posto imovine obveznih mirovinskih fondova B-kategorije bilo uloženo u domaće dionice, a tek 0,1 posto u domaće alternativne investicijske fondove. Vjerujem da ćemo danas čuti zašto je tome tako i raditi na tome da što prije preokrenemo te trendove", poručio je Zaher.

Član Upravnog vijeća HANFA-e Jurica Jednačak izjavio je da se u gospodarstvu primjećuje promjena sentimenta prema tržištu kapitala. "U proteklih godinu dana u Hrvatskoj smo imali dvije inicijalne ponude dionica i jednu sekundarnu, a takav trend vlada i u cijelom EU-u gdje se bilježi rekordan broj IPO-a. Samo u prvoj polovini 2021. na europskim dioničkim tržištima lansirane su 182 inicijalne javne ponude (IPO) u vrijednosti od 19 milijardi eura, što je povijesni polugodišnji rast na europskim burzama. Gospodarstvo sve više traži nove investitore željne ulaganja, a ne samo financiranje preko EU fondova ili kroz bankarske kredite. Nadamo se kako će hrvatske kompanije također prepoznati priliku i mogućnosti za pribavljanje kapitala preko uređenog tržišta jer time razvijaju održiv i transparentan način poslovanja", rekao je Jednačak.

Na okruglom stolu svoja su iskustva o izlasku na burzu iz prve ruke podijelili čelnici tvrtki koje su se odvažile na taj iskorak, a raspravljalo se i o utjecaju koronakrize na tržište kapitala te alternativnim investicijskim fondovima kao privlačnom modelu financiranja malog i srednjeg poduzetništva. Z.Rupčić