Magazin
KONTROVERZNI FENOMEN

Influenceri: Najbolji posao 21. stoljeća ili najveća globalna prijevara?
Objavljeno 9. listopada, 2021.
ŽIVIMO U DRUŠTVU SPEKTAKLA U KOME SE DESET MINUTA SLAVE LAKO PRETVARA U BESKRAJNU DNEVNU I NOĆNU MORU...

U svjetskoj, ali i hrvatskoj javnosti, i dalje se intenzivno govori o influencerima i načinu na koji mnogi od njih u marketinškim akcijama mjesečno zarađuju gomile novca. Tom smo se temom bavili prije tri godine, no s obzirom na eskalaciju influencerske scene nije zgorega ponoviti gradivo i osvježiti ga novim saznanjima. Uglavnom, oko influencera, ili kreatora sadržaja, trenutačno se vodi napeta bitka oko toga koja će ih platforma privući najviše (pa tako i oglašivača), jer kreiranje sadržaja na Instagramu za njih se pokazalo najunosnijim biznisom.



Osim što najviše prihoda zarađuju objavljujući na toj društvenoj mreži, većina globalnih influencera i tijekom pandemije zabilježila je porast prihoda. Tako bar pokazuje istraživanje HypeAuditora "Influencer Income Survey", čiji je cilj bio ponuditi detaljnije informacije o tim akterima koji su na globalnoj razini postali najbrže rastući mali biznis. U prosjeku, globalni influenceri zarađuju 2970 dolara mjesečno; mikroinfluenceri (tisuću do deset tisuća pratitelja) prosječnih 1420 dolara, dok megainfluenceri s više od milijun pratitelja u prosjeku čak 15.536 dolara mjesečno. A kako navode iz HypeAuditora, čak 50 milijuna ljudi diljem svijeta smatra se kreatorima sadržaja - influencerima, što je golema brojka, uzme li se u obzir da takozvana "kreator-ekonomija" nije stara ni desetljeće.

Ipak, bez obzira na to što su mnogu influenceri, pa i hrvatski, još uvijek amateri, prelazak u profesionalne poslovne vode opcija je koja se ne odbacuje tako lako. Naprotiv, lijepo je biti dio "nevinog" digitalnog društva spektakla, ali je zovu dolara i eura, pa i kuna, teško odoljeti. A evo što oni malo više profesionalniji točno rade, kako zarađuju i je li njihov posao zapravo samo ušićariti ponešto novca kao honorar za "deset minuta slave", da se referiramo na Andyja Warhola. Naime, iskusni oglašivači već godinama koriste influencere kao sredstvo približavanja krajnjem korisniku. Tako neki blogeri, vlogeri i influenceri mnogo vremena i truda ulažu u svoje objave na Instagramu, YouTubeu, ili na novijoj kontroverznoj aplikaciji TikTok i, za razliku od većine ljudi, prate ih velike mase te njihovim iskustvima i preporukama vjeruju više nego onima svojih članova obitelji, kolega s posla, ili prijatelja. Pritom je kontroverzi u cijeloj priči bezbroj. Tako je, primjerice, poznati filmski redatelj Dalibor Matanić svojedobno objavio, pa naknadno ublažio navode, kako smatra da posao influencera nije pošten rad te tvrdi da on nije naviknut dobiti nešto besplatno. Na priču se nadovezao i glumac Marko Torjanac, koji se požalio da ga je napala Danijela Dvornik nakon što je komentirao influencere. Torjanac tvrdi da je argumentirano napisao kako će influenceri beskompromisno prihvatiti svaku poslovnu suradnju i reklamirati proizvode koje sami nikada nisu, a ni neće koristiti, samo zbog zarade. Doduše, Danijela je samo branila svoju kćer Ellu, definitivno jednu u javnosti najpoznatijih naših influencerica, za koju kaže da uredno plaća sve račune i poreze te da ima d.o.o. i nekoliko zaposlenika. Ipak, samo neki od influencera imaju karizmu, talent za samopromociju i biznis, dok su mnogi na mrežama tek zbog vlastite narcističke potrebe i zadovoljavanja vlastitog ega. Oni, pak, sposobniji i dalekovidniji, osim proizvoda, prodaju i stil života, vlastiti ili nametnuti, kroz razne korporativne diktate trendova i masovnog ukusa. Putovanja, skupi restorani, fantastična jela i još bolja odjeća i obuća, to je influencerska stvarnost kojoj teže milijuni! Inače, za razliku od Amerike, ili Njemačke, koja je doista rigorozna po ovom pitanju, hrvatski zakoni malo su opušteniji, pa se u objavi ne mora velikim tiskanim slovima naglašavati da je nešto #AD (reklama), ili sponzorirana objava. U svemu tome Ella Dvornik se doista razlikuje od brojnih domaćih influencera zbog širokog spektra interesa i visoko personaliziranih objava, u kojima često prezentira detalje iz privatnog života. Zbog toga ostvaruje suradnje s kozmetičkim i modnim brandovima, hotelima, ali i odlično zarađuje, što se vidi i prema podacima na sudskom registru. Ella ima d.o.o pod nazivom Manijak, a prijavljeni prihodi za prethodnu godinu iznose čak 1.341.559 kuna. Naravno, pohvalno je da plaća porez, jer je, primjerice, lako mogla otvoriti tvrtku u nekoj poreznoj oazi i tako izbjeći plaćanje u Hrvatskoj.

DOBRE I LOŠE STRANE


S obzirom na to da su influenceri relativno nova "profesija", i prijepora je oko njih sve više. I dok pojedini sociolozi tvrde da influenceri zbog pomanjkanja formalnog i općeg obrazovanja ne mogu i ne smiju biti oni koji bilo kako utječu na formiranje javnog mnijenja, drugi tvrde da se hrvatski građani (kad se radi o domaćoj sceni), trebaju naviknuti na nove tehnologije koje diktiraju život, posebno mladima, te da među influencerima, unatoč predrasudama, ima pametnih, načitanih, obrazovanih ljudi koji svojim primjerom zaista pozitivno utječu na mlade ljude koji prate njihove objave. Sociolog Krešimir Krolo, profesor na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, pojasnio je koga se smatra influencerom: "Riječ je o osobama koje koriste neki oblik ili vještine, ili osobne karakteristike da bi putem društvenih mreža privukle pozornost potencijalne publike, ali i sponzora. Iako postoje influenceri koji zadržavaju karakteristike predvodnika mišljenja, u prosjeku cilj influencera je putem takvih aktivnosti i komunikacije ostvariti neki oblik materijalne dobiti, ili čak osigurati sebi dugotrajniji posao i prihode", navodi sociolog. Krolo je objasnio da kad je u pitanju dob onih koji se bave influencingom, kao i onih koji influencere prate, u velikoj je mjeri to "rezervirano" za mlađu populaciju, za one u dobi do 40 godina. Zato je donekle starijoj generaciji teško shvatiti kako netko može zarađivati objavom na svom profilu. Nadalje, ustvrdio je da marketinška istraživanja i marketinški stručnjaci imaju klasifikaciju influencera. Nisu influenceri samo oni koji imaju milijune, ili stotine milijuna pratitelja, nego to mogu biti i oni koji imaju samo nekoliko desetaka tisuća te tako mogu biti ključni za reklamiranje nekog proizvoda, jer pokrivaju jedan specifični dio populacije koji možda i predanije prati objave tih "mikroinfluencera" nego što prati objave slavnih ličnosti. S druge strane, nastavio je sociolog Krolo, bez obzira na to kako netko vrednovao rad influencera, nikako se ne može reći da iza toga ne stoji rad. Osobe koje su odlučile tako zarađivati moraju neumorno raditi na objavama, novim sadržajima, uvoditi inovacije, i stalno tražiti nove načine da angažiraju publiku: "Konkurencija je velika i ono što se također često ne naglašava u javnim raspravama, iznimno malen broj ljudi koji krenu tim stazama uspijeva zarađivati u prosjeku dovoljno da može zadovoljiti osnovne životne potrebe. Mislim da se mladim ljudima ne prezentira dovoljno koliko je to težak i u prosjeku neisplativ oblik zarade, jer u prvi plan izlazi samo glamur uspješnih, dok je realnost mnogo surovija... Sociološki gledano, takav način zarade je legitiman, ali je istovremeno i problematičan, ne zato što netko to smatra ‘žicanjem‘ ili ‘neradom‘, nego zato što je riječ o nesigurnoj raboti u koju se jako mnogo ulaže, dok su ishodi krajnje neizvjesni. Najviše pritom profitiraju velike tehnološke kompanije zbog podataka i prometa koji se pritom generiraju, kao i korporacije koje za manji novac dobivaju potencijalno veći povrat uloženog", ističe Krolo.

TEŠKA CIJENA SLAVE


Neki od najpopularnijih influencera, koji od tog posla jako dobro zarađuju, u svoju obranu također pojašnjavanju influencerstvo. Primjerice, neki od njih kažu da "samo" objavom jedne jedine fotografije na kojoj je proizvod koji oglašavaju, mogu zaraditi i 6000, pa i više kuna. To je, ako je poznato da prosječna hrvatska plaća iznosi samo nešto više, dakle jedna prosječna plaća objavom jedne jedine fotografije na profilu! Međutim, kako su pojasnili, iza te fotografije stoje ne dani, ili tjedni, nego godine rada, stvaranja imidža, reputacije koja se danas konkretno može mjeriti stotinama tisuća pratitelja ili dobrom zaradom. Zato je influencera koji u Hrvatskoj mogu živjeti od toga svega, prema njihovim riječima, samo dvadesetak!

Bilo kako god, još je mnogo pitanja koja traže odgovor. Primjerice, potrebno je i zakonski regulirati influencerski rad (influencer marketing munjevito se širi u svijetu!), a posebno treba regulirati pitanje maloljetničkog influencerstva, što je također jedan od fenomena na mrežama, jer mnogi od tih mladih ljudi fasciniranih mogućnostima koje im pružaju društvene mreže i globalna digitalna komunikacija, nerijetko zarana podliježu burnout sindromu koji utječe na njihovo psihofizičko zdravlje. Zato je važno i otvoriti takve teme u obrazovanju kako bi djeca i mladi naučili kritički sagledavati, argumentirano analizirati i interpretirati medijske sadržaje te osvijestiti kako sve ima dvije strane, pa tako i svijet influencera, youtubera i tiktokera te da nije sve crno i bijelo. Jer zov slave od deset minuta, koliko god u začetku bio nevina ljudska potreba, vrlo lako se pretvori u beskrajnu dnevnu i noćnu moru. Cinik bi rekao da je put do pakla uvijek popločen dobrim namjerama. Drugim riječima, influenceri su fenomen vremena u kome živimo, a kako svako vrijeme, pa i ovo naše, najviše uzima danak za svaku ideju, nerijetko je cijena slave i zarade previsoka, pa i pogubna.



Damir Gregorović
Priča jedne Nike...
Jedna od najutjecajnijih hrvatskih influencerica, mlada Nika Ilčić (20), objasnila je i što je potrebno da bi netko postao popularan influencer: “Danas je sadržaj drugačiji nego što je bio kada sam ja počinjala, danas je bitno da je nešto na granici ekscesa, drame, svađe, a ja se toga klonim, jer oni koji imaju želudac za to i kojima su se moralne vrijednosti pomiješale, napreduju i rastu, a samim time i mnogo više zarađuju. Kako sam rekla, nije ništa preko noći i nije ništa na ho-ruk. Trebaju godine da se istaknete i osigurate povjerenje ljudi. Osjećam veliku odgovornost za ono što objavljujem, jer kada sam bila mlađa, imala sam iznad sebe mamu koja je strogo kontrolirala objave da ne lupim nešto politički nekorektno, ostalo mi je to da pazim, iako ponekad ipak lupim i ostanem živa, ali smatram da je izuzetno važno to što plasiram u eter, isto kao što mi je bitno da objavljujem ili reklamiram nešto što mi je OK, i što sama koristim. Biram iza kojeg brenda ću stati i koji proizvod reklamirati, jer je i za klijenta i za mene bolje da ne reklamiram, primjerice hranu za pse, kada svi znaju da imam dvije mačke. Izgubila bih kredibilitet time i ne bih više bila konkurentna na tržištu”, kaže Nika.

Čak 50 milijuna ljudi diljem svijeta smatra se influencerima, što je golema brojka, uzme li se u obzir da takozvana “kreator-ekonomija” nije stara ni desetljeće...

Neki tvrde da influenceri zbog pomanjkanja formalnog i općeg obrazovanja ne mogu i ne smiju biti oni koji bilo kako utječu na formiranje javnog mnijenja...

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: MARITA BRČIĆ KULJIŠ

Zabrinjava razina populizma koji je zahvatio civilno društvo

2

RAZGOVOR: ANA OPAČIĆ

Digitalno doba stvorilo je lažan osjećaj građanske participacije

3

BITKA ZA OPSTANAK: ČOVJEK PROTIV VIRUSA, VIRUS PROTIV ČOVJEKA

Što nas ne ubije to nas jača!