Objavljeno 27. rujna, 2021.
"Čini se kako je velika koalicija najmanje poželjna opcija", smatra Bandov
Njemački socijaldemokrati (SPD) tijesno su pobijedili na nedjeljnim izborima i dobili mogućnost da vode vladu prvi put od 2005. te okončaju 16 godina vladavine konzervativaca pod vodstvom Angele Merkel.
Nakon objavljivanja nepotpunih službenih rezultata SPD i njegov kancelarski kandidat Olaf Scholz ustraju na sastavljanju vlade i poručuju Uniji CDU/CSU da je vrijeme za odlazak u oporbu. "Birači su odaslali jasan signal: oni žele vladu sa zelenima i liberalima pod vodstvom socijaldemokrata. Unija više ne bi trebala biti u vladi nego otići u oporbu", poručio je Scholz u ponedjeljak prijepodne.
"Semafor koalicija"
Aktualni vicekancelar i ministar financija rekao je kako su birači svojim glasovima dali do znanja da žele tzv. semafor koaliciju (socijaldemokrati, liberali, zeleni). Glavni tajnik SPD-a Lars Klingbeil istodobno je ustrajanje Unije CDU/CSU na sastavljanju vlade nakon više od osam posto gubitaka u usporedbi s prošlim izborima i najgorim izbornim rezultatom u povijesti stranke nazvao "čistim vicem".
SPD, liberali i zeleni na nedjeljnim su parlamentarnim izborima dobili veću podršku birača nego 2017. Prema privremenim službenim rezultatima, SPD je osvojio 25,7 posto glasova, što je 5,2 posto više nego prije četiri godine. Sličan uspjeh ostvarila je i stranka Zeleni s 14,8 posto, što je poboljšanje od 5,8 u usporedbi sa 2017. Liberalno-demokratska stranka (FDP) osvojila je 11,5 posto, što je 0,8 posto bolje nego 2017. U isto vrijeme demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila je 24,1 posto, što je 8,9 posto slabiji rezultat nego prije četiri godine. Među gubitnike se ubraja i desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja je osvojila 10,3 posto, što je 2,3 posto slabije. Stranka Ljevica također je izgubila velik broj glasova i s 4,9 posto pala ispod izbornog praga, ali zahvaljujući direktnim mandatima ostaje u Bundestagu.
Unatoč tomu glavni kandidat Unije Armin Laschet ustraje da demokršćani uđu u pregovore s liberalima i zelenima s ciljem formiranja tzv. Jamajka koalicije. No Laschet je u ponedjeljak ipak ublažio svoju retoriku kada je rekao kako je Unija "spremna" na koalicijske pregovore, za razliku od nedjelje navečer, kada je još govorio o "nalogu" koji su birači dali Uniji za sastavljanje nove vlade. Tomu je možda pridonio i pritisak unutar Unije. Pomalo suzdržanim izjavama u javnost je u ponedjeljak izišao i Markus Soeder, predsjednik CSU-a. "Unija je na drugom, ne na prvom mjestu i nema nalog za sastavljanje vlade", rekao je Soeder na jednom sastanku predsjedništva Kršćansko-socijalne unije (CSU). On je izrazio spremnost na pregovore ako se pruži prilika, ali je istodobno naglasio kako se "neće prilagođavati" liberalima i zelenima samo kako bi došlo do formiranja "Jamajka koalicije", što su mnogi protumačili kao pomirenje s odlaskom u oporbu.
Tri opcije
Hrvatski analitičari smatraju da će za formiranje buduće vlade biti presudni zeleni i liberali. Dodaju da je velika koalicija najmanje izgledna. Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da "ni jedna opcija nije isključena, pa čak ni ponavljanje izbora", ali daje prednost koaliciji SPD-a, liberala i zelenih jer su ostvarili bolji rezultat nego na prošlim izborima i zato što se rezultati izbora uglavnom interpretiraju kao "nezadovoljstvo velikom koalicijom". Puhovski upravo zato veliku koaliciju ne smatra vjerojatnom, iako je ne isključuje. "Alternativna koalicija - demokršćani, zeleni i liberali također je moguća. Međutim, zeleni su veoma oštro protiv, bar zasad, koalicije s CDU-om, a liberali su znatno manje oštro iznosili rezerve prema koaliciji sa SPD-om", rekao je Puhovski.
Vanjskopolitički analitičar Goran Bandov smatra da su na stolu tri opcije: "Prva je koalicija SPD-a, zelenih i liberala, a druga moguća koalicija je CDU/CSU, zeleni i liberali." Treća je opcija velika koalicija koja bi mogla samostalno sastaviti vladu, ali bi mogla u nju pozvati i zelene i liberale, primjerice, kao dodatnog partnera, nastavio je. "Čini se kako je velika koalicija najmanje poželjna opcija i da će do nje doći ako pregovori o drugim koalicijama ne budu uspješni", smatra Bandov.
Višeslav Raos misli da velika koalicija nije realna opcija. "Postoji zamor od velike koalicije jer velika koalicija znači da velike stranke u zemlji surađuju i da moraju dijeliti odgovornosti te da možda ne mogu do kraja provoditi svoje programe niti biti ideološki dosljedne", rekao je Raos.
Dijana Pavlović
U BUNDESTAGU DVOJE ZASTUPNIKA IZ BiH
Dvoje novoizabranih zastupnika u njemačkom parlamentu s liste SPD-a podrijetlom je iz BiH i u ponedjeljak je najavilo medijima kako će svoju poziciju u Bundestagu iskoristiti da bi se potaknulo rješavanje problema u BiH te da će biti protiv politika podjela a za jačanje liberalne demokracije i građanske države. “Destruktivne snage (u BiH) u posljednje su vrijeme postale još agresivnije. Bilo bi važno da snage koje imaju ideju građanske države, liberalne demokracije i inkluzivnog društva zbiju redove i povedu bosanskohercegovačku naciju u budućnost. Etnofašističke snage vode je već 30 godina u prošlost”, kazala je zastupnica Jasmina Hostert za sarajevski portal Klix. Hostert, koja je rođena u Sarajevu 1982., postala je zastupnicom u Bundestagu, kao i Adis Ahmetović, koji je pak rođen u Hannoveru, ali su mu roditelji tamo stigli iz BiH. Jasmina Hostert, rođena Pašić, na početku rata u BiH teško je ranjena i ostala je bez ruke, nakon čega je evakuirana u Njemačku na liječenje. Adis Ahmetović je na izborima za Bundestag dobio čak 44 tisuće glasova, a i sam je za portal “Dnevnog avaza” kazao kako je tim uspjehom iznenađen. Istaknuo je da nije zaboravio zemlju podrijetla, pa se stoga i kani angažirati kako je to najavila i Hostert. Novi mandat u Bundestagu dobio je i SPD-ov dugogodišnji parlamentarac podrijetlom iz Hrvatske Josip Juratović.
PODUZETNICI NAKLONJENI SCHOLZU
Njemačko gospodarstvo nije se izjasnilo ni za jednu opciju, ali je Savez njemačke industrije (BDI) izrazio želju da koalicijski pregovori budu obavljeni što je brže moguće. “Mi ne želimo da se ponovi iskustvo iz 2017., kada je Njemačka pola godine čekala na novu vladu”, stoji u priopćenju BDI-ja. Gospodarstvenici su naklonjeni Scholzu, koji slovi kao predstavnik pragmatičnog, gospodarstvu naklonjenog dijela SPD-a, stranke koja je potekla iz radničkog pokreta. Kao ministar financija i vicekancelar, Scholz je posljednjih godina odgovoran i za uvođenje mjera koje su omogućile da njemačko gospodarstvo relativno neoštećeno prođe kroz pandemijska ograničenja.
25,7
posto glasova osvojio je
SPD, što je 5,2 posto više
nego prije četiri godine