Zdravlje je sve. Sve bez zdravlja je ništa - natpis je na ulazima u više hrvatskih bolnica. Ipak, ima onih agresivnih i izmanipuliranih do kojih to ne dopire, primjerice, antivaksera - na sreću, malobrojnih - i, po novome, antimaskera. Kao i pojedinaca u Krapinskim Toplicama koji se protive da im djeca u školi nose maske, izazivajući incidente, ili pak u Sinju, gdje su zatražene škole bez maski.

A javni teatar apsurda poput onoga u Krapinskim Toplicama i poteze sinjskog gradonačelnika, mostovca Mire Bulja, na sjednici Vlade komentirao je i sam premijer Andrej Plenković rekavši: "Potpuno su neprihvatljivi ovi cirkusi koji se rade pred školama ili pak šarlatanstvo gradonačelnika Sinja o tome da djeca u sinjskim školama ne trebaju nositi maske, što je preporuka epidemiologa." Dodao je da su to ravnatelji škola odbili te da će i Stožer Splitsko-dalmatinske županije, a ako treba i Nacionalni stožer, djelovati. "Trebamo se usprotiviti takvim pojavama koje remete normalno funkcioniranje školskih institucija, drugu djecu, druge roditelje, to nije uređena i odgovorna Hrvatska, kakvu želimo", poručio je premijer. Apelirao je na sve te koji imaju drukčije stavove da se suzdrže od takvih aktivnosti te zatražio da se osigura sigurnost i nesmetan rad svih škola kako je primjereno u okolnostima dosada neviđene pandemije. Naglasio je da COVID nije izmišljen, nego da je tu, čiini štetu i Hrvatskoj i diljem svijeta te da se protiv njega treba boriti i od njega štititi.

A tko su ti malobrojni antimaskeri u Hrvatskoj? Iako se u javnosti često doima da ih je više nego što jest, istraživanje je pokazalo da je kod nas samo 13 % antimaskera i među njima 2,7 % onih koji misle da korona ne postoji. Sociolozi Branko Ančić sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru proveli su istraživanje "Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istraživanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj", objavljeno u znanstvenom časopisu Sociologija i prostor.

Uglavnom, od početka pandemije vlasti posvuda uvode mjere karantene, obvezu poštovanja epidemioloških mjera, lockdown, što dovodi do tzv. antimaskerskih prosvjeda protiv mjera u nizu svjetskih gradova, pa i u Zagrebu. U Hrvatskoj su tri takva prosvjeda organizirana pod nazivom Festival slobode. Prosvjedi protiv mjera su, ističu sociolozi, širi fenomen, koji se sastoji i od članstva u online grupama, komentiranja ispod medijskih objava, dijeljenja materijala po društvenim mrežama... No velika većina u hrvatskom društvu (87 %) smatra da je korona opasna i da bi posljedice mogle biti kobne, a 13 % ispitanika umanjuje opasnost od korone i drži da su mjere prestroge. Hrvatske regije ne razlikuju se po udjelu antimaskera. Više ih je među onima kojima su se prihodi zbog pandemije znatno ili nešto smanjili. Dvostruko ih je više među onima koji su iskusili gubitak posla zbog pandemije od onih koji to nisu. Najveće nepovjerenje antimaskeri imaju prema Stožeru, Vladi i medijima. Više ih je među biračima Mosta i Domovinskog pokreta, no ima ih i među biračima Pametno, Fokusa, Stranke s imenom i prezimenom, a najmanje ih je među biračima HDZ-a.



A tko su od animaskera "stariji" antivakseri, u svijetu, ali i Hrvatskoj, o čemu je istraživanje objavio i Facebook? Istraživanje o nepovjerenju u cjepiva otkrilo je da iza svega stoji mala skupina korisnika društvenih mreža koja sudjeluje u velikom broju rasprava. Cilj joj je obeshrabriti druge i potaknuti ih da se ne cijepe, prenosi Washington Post. Kako se navodi, oklijevanje i nepovjerenje u cijepljenje puno su starije pojave od društvenih mreža i koronavirusa te, prema izvješću WHO-a, mogu usporiti borbu protiv bolesti koje je moguće zaustaviti cjepivom. Tako je Facebook zabranio oglase koji šire laži vezane uz cjepiva te obećao da će micati i objave koje šire dezinformacije o njemu. Stranica također upozorava korisnike ako su došli u kontakt s lažnim informacijama te poduzima korake da širi točne informacije o cjepivima. Ono što studija otkriva jest opasnost koju su stručnjaci i mnogi kritičari Facebooka znali već odavno: glasine se šire Facebookom efektom eho komore - sadržaj koji stvara taj efekt ne krši pravila, no s vremenom može metastazirati među grupama povodljivih korisnika. Toj tezi pridonosi i potvrda Facebookovih stručnjaka da su zabilježili veliku povezanost QAnona (internetski kult, krajnje desne teorije urote) i drugih skupina koje ne vjeruju u dobrobit cjepiva.

Nadalje, na internetu je nedavno objavljen i izvještaj Centra za suzbijanje digitalne mržnje i antivakserski nadzor, koji je otkrio da oko 65 posto antivakserskog sadržaja na Facebooku i Twitteru potječe od samo 12 influencera iz antivakserskog pokreta. Nažalost, studija takve vrste za sada još nije provedena u Hrvatskoj. No moguće je izdvojiti najpoznatije hrvatske širitelje straha od cijepljenja i relativizatore zaraznih bolesti koji bi mogli imati velik utjecaj u javnosti. On nije nužno akutnog karaktera, ograničen na pandemiju COVID-19, nego je usmjeren na stvaranje straha od cijepljenja općenito, a uglavnom je rezultat dugogodišnje kampanje. Za očekivati je da je postojano djelovanje antivaksera preko medija i društvenih mreža, uz probleme s cjepivom AstraZenece, imalo znatnog utjecaja na činjenicu da u Hrvatskoj mnogi odbijaju cijepljenje. Istraživanja Pew Researcha pokazala su jednak obrazac - da povjerenje u cjepivo razmjerno raste sa stupnjem obrazovanja, osobito medicinskog. No štafetne palice posljednjih su godina preuzeli brojni influenceri, od kojih mnogi nemaju nikakve veze s medicinom i medicinskim obrazovanjem - razni pjevači, glumci, nutricionisti i starlete te populistički političari. Pritom treba imati na umu da je istraživanje znanstvenika s uglednog sveučilišta MIT u SAD-u iz 2018. pokazalo da se lažne vijesti šire od 10 do 20 puta brže od istinitih. Tim MIT-a smatra da bi dio misterija te pojave mogla objasniti tzv. hipoteza o novosti, odnosno teza da ljudi jače reagiraju na vijesti koje imaju neki faktor iznenađenja, što je svakako svojstvenije teorijama urote i vijestima koje idu protiv establišmenta, mainstreama i uvriježenih znanstvenih činjenica. Nedavno objavljeni izvještaj organizacije Media Matters For America pokazao je da osim spomenutih 12 glavnih influencera na Instagramu ima i mnogo mikroinfluencera koji potiču dezinformacije i imaju sve više sljedbenika. Premda nemamo sličnih podataka za Hrvatsku, ipak se može zaključiti da i kod nas postoje dugogodišnji širitelji straha od cijepljenja, od kojih su se neki više, a neki manje angažirali i tijekom pandemije COVID-19. Većina njih tvrdi da zapravo nisu antivakcinalisti, uglavnom se svi predstavljaju kao razumni skeptici koji misle svojom glavom i propituju stvari, koji ne misle kao stado ovaca te kao zaštitnici naroda od zle farmaceutske industrije i drugih koji profitiraju na ljudskim bolestima. Pritom većina njih dobro zarađuje na antivakserstvu i alternativnoj medicini. Naime, stručnjaci procjenjuju da će tržište komplementarne i alternativne medicine do 2025. dostići vrijednost od oko gotovo 200 milijardi dolara! Svima navedenima zajedničko je što su svojim djelovanjem pridonijeli da se opravdani strah od COVID-19 i drugih zaraznih bolesti relativizira, a strah od cijepljenja maksimizira.



Na problem dezinformacija koje prate pandemiju koronavirusa još na početku upozorila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen: "Dezinformacije nas mogu stajati života, a zajedno ih možemo pobijediti... Mogu li češnjak i vitamin C pobijediti koronavirus? Ne. Napada li virus samo stare ljude? Ne. Svi smo se na internetu i društvenim mrežama susreli s tim i drugim lažnim informacijama. To je veliki val, koji crpi snagu u nesigurnosti, tjeskobi i brzoj izmjeni vijesti. Zabrinuta sam jer bi neke od tih laži mogle zaista nanijeti štetu ljudima. Zabrinjava me i to što oni koji stoje iza mnogih lažnih tvrdnji iskorištavaju strah ljudi od virusa samo da bi zaradili To mora prestati!" rekla je Ursula von der Leyen. Istaknula je da EK surađuje s internetskim platformama i potiče ih na odlučniju akciju u borbi protiv dezinformacija o koronavirusu. Skrenula je pozornost i na poseban dio internetske stranice EK, posvećen odgovoru na pandemiju koronavirusa.

Sve u svemu, usporedno s ratom protiv korone odvija se i rat protiv dezinformacija, lažnih vijesti i manipulacija svih vrsta. Zapravo je širenje lažnih vijesti najveći problem koji koči brži izlazak iz koronakrize. Pritom bi uloga medija trebala biti ključna.



Naime, u normalnoj demokraciji pravo na slobodu izražavanja i informiranja trebalo bi podrazumijevati i odgovornost, što nije čest slučaj. Zato na svoje dolaze antivakseri, antimaskeri i druge anti-svega grupe, koje se pod krinkom slobode izražavanja mišljenja pokušavaju nametnuti kao relevantan faktor u javnoj sferi, a zapravo načinom na koji to rade ugrožavaju normalno funkcioniranje društva. Drugim riječima, s koronom ili bez korone, razum mora nadvladati bezumlje, ako želimo graditi društvo nade umjesto društva straha. Vijest pak da su strani antivakseri oduševljeni hrvatskim predsjednikom Milanovićem zbog izjave o cijepljenju ovom prigodom ne zaslužuje komentar, ali valja znati.