Objavljeno 24. rujna, 2021.
Najavljena jača kontrola imovine sudaca, diploma, sukoba interesa u zdravstvu...
Nacrtom prijedloga Strategije za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. koji je Vlada usvojila u četvrtak inzistira se na snažnijoj afirmaciji uloge građana, civilnog društva i medija kao "nezamjenjivih partnera tijelima javne vlasti u beskompromisnoj borbi protiv korupcije".
Urediti lobiranje
"Uključivanje građana, medija i civilnog društva u detekciju i praćenje koruptivnih rizika, kao pogled ‘izvana‘, pomaže tijelima javne vlasti da rade odgovornije, transparentnije te da na odgovarajući način utječu na smanjenje mogućnosti korupcije", navodi se u tom strateškom dokumentu. Premijer Andrej Plenković rekao je da je korupcija fenomen protiv kojeg se kontinuirano borimo mi i brojne druge zemlje, a strategija će biti provedena kroz tri godišnja akcijska plana i ima precizno definirane prioritetne ciljeve, od jačanja institucionalnog okvira i jačanja transparentnosti do jačanja sustava javne nabave i podizanja široke svijesti o nužnosti borbe protiv korupcije.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da nacrt obuhvaća daljnje unaprjeđivanje učinkovitosti borbe protiv korupcije te razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta. Jača kontrola imovinskih kartica sudaca, diploma, sukoba interesa u zdravstvu itd. Mjere koje se odnose na zdravstvo vezane su za sprječavanje sukoba interesa kod osoblja koje istodobno radi u privatnom i javnom zdravstvu, a strategija predviđa i donošenje zakonodavnog okvira koji će urediti pitanje lobiranja.
Nova strategija izgrađena je u cilju nadograđivanja sustava antikorupcijskih mjera, a nakon isteka strategije za razdoblje od 2015. do 2020. U tom su razdoblju, navodi se u nacrtu, postignuta mnoga poboljšanja u smislu zakonodavnih izmjena i jačanja institucija, ali se prostor za unaprjeđivanje stvara primjenom zakona u praksi i jačanjem ovlasti institucija.
U suzbijanu korupcije postavljeno je pet prioriteta javnih politika, odnosno posebnih ciljeva, a u provedbi su predviđene 94 mjere. Za jačanje institucionalnog i normativnog okvira predviđa se 36 mjera. Za jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti predviđena je 21 mjera, za jačanje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa 18, za jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave 11 te osam za podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti. "Predloženi ciljevi obuhvaćaju antikorupcijske mjere u području lokalne i područne samouprave, pravosuđa, sporta, zdravstva, obrazovanja i znanosti, sustava javne nabave, financijskog sustava, kao i mjere mehanizama jačanja svijesti o štetnosti korupcije na svim razinama djelovanja", rekao je Malenica.
Najlošiji rezultat u EU-u
Strategija će se provoditi kroz tri akcijska plana, za razdoblje od 2022. do 2024., zatim od 2025. do 2027. te posljednji za razdoblje od 2028. do 2030. godine. Na njoj je radila radna skupina sastavljena od predstavnika tijela javne vlasti i širokog kruga zainteresiranih dionika iz civilnog sektora, medija, akademske zajednice, privatnog sektora i sindikata te Savjeta za sprječavanje korupcije. Korištena je interna analiza provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020., uzeti su u obzir dokumenti međunarodnih procjena korupcije, online istraživanje postojećeg stanja percepcije korupcije kod građana te obveze iz nacionalnih dokumenata.
Spominje se i istraživanje Eurobarometra iz 2020. u kojemu je Hrvatska svrstana među članice EU-a s najlošijim rezultatom o percepciji građana o korupciji. Stoga je ministarstvo paralelno s izradom strategije provodilo online istraživanje u kojemu je zaključno s 15. prosinca 2020. sudjelovalo 3815 građana.
Na pitanje na kojem je području građanin najčešće prisiljen sudjelovati u korupciji, ispitanici na prvo mjesto stavljaju zdravstvo s 33,5 %, a slijede lokalna samouprava s 15,5 %, poduzetništvo s 13,4 % i pravosuđe s 9,4 %. Vezano za povjerenje u institucije, u kontekstu borbe protiv korupcije, građani imaju najviše povjerenja u organizacije civilnoga društva odnosno civilni sektor, a najmanje u sudove, pučkog pravobranitelja i policiju.
Igor Bošnjak
TRANSPARENTNIJA IMENOVANJA U TVRTKAMA
U prethodnom su razdoblju postignuta mnoga poboljšanja, ali se prostor za unaprjeđivanje stvara primjenom zakona u praksi i jačanjem ovlasti institucija. Ministar Malenica je nakon sjednice Vlade novinarima rekao da je fokus strategije prvenstveno na prevenciji korupcije. Iz strategije je istaknuo transparentnije imenovanje u tvrtkama u jedinicama lokalne samouprave, etički kodeks na lokalnoj razini i mehanizme za snažnije sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih rizika, što znači da svi članovi predstavničkih tijela moraju prijavljivati svoje poslovne odnose s tom jedinicom lokalne samouprave. Kada je riječ o imovinskim karticama sudaca, predviđa se unaprjeđivanje sustava same kontrole, a u području obrazovanja digitalna evidencija o studentima, digitalizacija diploma i njihova kvalitetnija provjera.
U obrazovanju se predviđa rad na digitalizaciji diploma te njihovoj kvalitetnijoj provjeri