Inflaciju treba shvatiti vrlo ozbiljno, zbog ispunjavanja kriterija za uvođenje eura, ali i standarda građana, rekao je u srijedu ministar financija Zdravko Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

Podsjetimo da je krajem prošlog tjedna Državni zavod za statistiku objavio kako su potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu porasle za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013., kada je iznosila 3,3 posto te ubrzanje inflacije u odnosu prema mjesecu prije.

Upitan hoće li inflacija ugroziti ulazak u eurozonu, Marić je kazao da ćemo sljedeće godine ponovno imati proračunski deficit unutar tri posto, što znači da će COVID efekt od više od 35 milijardi kuna biti gotovo u cijelosti jednokratan. “Već ove godine vidimo i putanju udjela javnog duga u BDP-u ponovno u silaznoj putanji”, rekao je Marić. Naveo je da u proteklih nekoliko mjeseci dolazimo do teme inflacije, što je jedan od kriterija za uvođenje eura. Taj kriterij, istaknuo je, navodi da se mora biti unutar granice od maksimalno 1,5 posto više ili manje u odnosu prema tri zemlje s najnižom inflacijom. Hrvatska trenutačno ima prosječnu inflaciju koja ne odskače od prosjeka EU-a, ona je i nešto niža, no postoje tri zemlje - Grčka, Cipar i Portugal koje još uvijek imaju jako nisku inflaciju, pa, kako je rekao, kvare sliku u formuli za izračun maastriškog kriterija, jer se gledaju tri najbolje zemlje. “No kad se i te tri zemlje zbroje, Hrvatska je i dalje unutar kriterija za uvođenje eura. Inflaciju, međutim, treba shvatiti vrlo ozbiljno i zbog ispunjavanja kriterija, ali i zbog standarda naših građana”, istaknuo je ministar dodavši da na inflaciju prije svega utječu cijena energije, nafte prije svega, što se reflektira i na cijene hrane, građevnog materijala i sl.

Vezano uz strah od poskupljenja nakon uvođenja eura, naglasio je da će minimalno šest mjeseci uoči objave da Hrvatska ulazi u eurozonu postojati obveza iskazivanja dualnih cijena (u kunama i eurima), koje će tako biti iskazane godinu dana, možda i više. Iako se ulaskom u eurozonu ne očekuje smanjenje opće stope PDV-a, nije isključio mogućnost smanjenja međustopa na hranu.

Komentirajući Nacionalni plan oporavka i otpornosti, naglasio je da nas čeka vrlo izdašna financijska omotnica - u idućih sedam godina 25 milijardi eura. “U kratkom smo roku najviše fokusirani na provedbu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, to je 6,3 milijarde eura, od čega prvih 13 posto stiže za koji dan u smislu predujma”, kazao je. Iznenađen je uspjehom turističke sezone, poglavito srpnja i kolovoza, ali i rujna, jer je do sada vrijednost fiskaliziranih računa u rujnu 24 posto viša nego u rujnu 2019. godine, naravno samo u turizmu. Rebalans proračuna najavio je zajedno s pripremom proračuna za iduću godine, za sredinu listopada. H/D.Pav.