Brojne se intervencije Hitne pomoći i dolasci pacijenata na Objedinjeni hitan bolnički prijam Kliničkog bolničkog centra Osijek odnose na alkoholizirana stanja. Kako doznajemo od dr. sc. Vedrane Baraban, v.d. pročelnice OHBP-a, djelatnici se ondje susreću s brojnim problemima vezanim uz pacijente koji su pretjerali u konzumaciji alkoholnih pića.

- To su alkoholizirani pacijenti koji su pronađeni negdje u nesvjesnom stanju, pa ih doveze vanjska Hitna pomoć ili pacijenti koji uz alkoholizirano stanje razviju neku internističku ili neurološku tegobu, moguće i problem koji će se dalje rješavati kirurškim zahvatom. Okvirno 30-ak posto od ukupno alkoholiziranih pacijenata ima još i dodatno kompleksniju zdravstvenu problematiku koja se pri obradi otkrije. Sve češći su oni koji su alkoholizirani počinili prometni prekršaj, bez obzira na to jesu li vozači ili pješaci - otkriva dr. sc. Baraban te naglašava: - Gotovo da nema dana da ne zabilježimo intervenciju zbog alkoholiziranih vozača, s lakšim i težim tjelesnim ozljedama kao posljedicom prometnih nesreća, a sve veći udjel među njima zauzimaju motoristi. Slična je situacija i u ostalim dijelovima Hrvatske, što je moguće vidjeti i u medijima.

Katkad alkoholizirana osoba zahtijeva veći stupanj hitnosti nego osoba koja je dovezena zbog drugih razloga. Naime, naša sugovornica pojašnjava kako se, u slučaju da je osoba pronađena, primjerice, u kanalu, ne može znati je li možda udarila glavom u tvrdu podlogu, doživjela istovremeno srčani, ili moždani udar, ili je pri padu zadobila prijelom ili unutarnje krvarenje koje može i kobno završiti. Svaki pacijent, naglašava dr. Baraban, mora biti dovezen i pregledan. Ako se radi samo o alkoholiziranom stanju, nakon obrade i terapiranja u Hitnom prijmu taj se pacijent upućuje psihijatru. Uglavnom to budu, kaže nadalje, kronični alkoholičari, no u OHBP-u pristižu i akutna alkoholizirana stanja. Ako se radi o prometnoj nesreći počinjenoj ili doživljenoj u alkoholiziranom stanju, pacijenti na OHBP pristižu u pratnji policije.

Iako se često čuju komentari kako alkoholizirani pacijenti na određeni način svojim neodgovornim ponašanjem iskorištavaju dragocjene resurse u zdravstvenom sustavu, dodatno opterećenom pandemijom, dr. Baraban naglašava kako nema razlike u pristupu pri liječenju pacijenata, bez obzira na dolaznu dijagnozu.

- Alkoholizam je ovisnost, odnosno bolest koja pripada skupini ovisnosti. Stoga ljudima treba pomoći u zdravstvenom smislu. Mi ih ne možemo kriviti i nije naša dužnost tražiti razloge zbog čega posežu za alkoholnim pićima. Nama je pacijent u alkoholiziranom stanju kao i svaki drugi, moramo gledati kako ga što prije oporaviti i da se tijekom naše obrade isključe druge tjelesne tegobe i zdravstveni problemi prikriveni u alkoholiziranom stanju - pojašnjava dr. Baraban.

Inače, kad je u pitanju spol alkoholiziranih pacijenata, dr. Baraban kaže kako je i muški i ženski spol gotovo izjednačen u intervencijama. U slučajevima alkoholiziranih motorista veća je pojavnost muških osoba, no sveukupno gledajući, dodaje, udjel žena nije zanemariv. Tu je i problem alkoholiziranih mladih osoba, i to posebice vikendom.

- Osim klasičnih pijanstava postoji i gora kombinacija, i to s raznim opijatima, stimulansima i narkoticima te u takvim slučajevima dobivamo ozbiljnog pacijenta koji zahtijeva još kompleksniji i detaljniji pristup i liječenje - kaže dr. Baraban.