Ekonomija
POČELA BERBA - PRINOSI MANJI I DO 40 POSTO

Slabiji urod kompenzirat će dobra cijena kukuruza
Objavljeno 23. rujna, 2021.
Ove godine u Hrvatskoj kukuruzom je zasijano više od 300 tisuća hektara

U Hrvatskoj je, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ove godine kukuruzom zasijano nešto više od 301 tisuću hektara.



Za usporedbu, 2020. godine imali smo 286 tisuća hektara pod kukuruzom. Površine zasijane kukuruzom veće su i u Osječko-baranjskoj županiji, gdje je, za razliku od prošlogodišnjih 57.200 hektara, on zasijan na 58.800 hektara, što znači da su najveće poljoprivredne površine zasijane upravo tom kulturom. Procjene govore, iako ih je nezahvalno iznositi sve do same berbe, kako će urod merkantilnog kukuruza ove godine biti niži za 30 do 40 posto u odnosu na prošlu godinu.

Nedostatak vlage


- Glavni razlog tome je nedostatak vlage u vegetaciji. Čak je i na očigled jasno da je kukuruz na poljima zbog suše ostao nizak. Primjerice količine silažnog kukuruza, koji je skinut s naših polja, negdje su i upola manje nego prošle godine. Treba reći kako je zbog suše postojala ozbiljna prijetnja urodu kukuruza te su srpanjske kiše ipak spasile dobar dio usjeva. Na nekim područjima gdje je palo manje srpanjske kiše, pad uroda bit će i izraženiji - kaže Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Županijske komore Osijek.



Ističe kako je prošla godina bila odlična za proizvodnju kukuruza, pa je na poljima istočne Hrvatske ostvaren prosječan prinos od deset tona. Dodaje kako će niže prinose u proizvodnji dobrim dijelom anulirati ovogodišnje više cijene zrna kukuruza.



- Na kotaciji kupovnih cijena koju redovito objavljuje osječka tvrtka Žito, cijena kukuruza za isporuku u rujnu, listopadu i studenome 2021. je 1,50 kuna za kilogram na bazi 14 % vlage (FCA Osijek, Đakovo i Županja). Ova cijena gotovo je 80 posto viša nego otkupna cijena zrna kukuruza prošle godine u vrijeme berbe. Tada se kretala od 0,85 kuna naviše - podvlači Mikulić. Cijenu od 1,50 kuna za kilogram dobrom nazivaju slavonsko-baranjski ratari.



- Ona će sigurno kompenzirati relativno loš prinos - kaže Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca i član Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, naglašavajući kako je upravo cijena kukuruza zadnjih godina razlog neprestanog povećanja površina zasijanih tom kulturom. Kao i velika potražnja, odnosno sigurno tržište, budući da seljaci kompletan urod mogu prodati za nepuna 24 sata od završetka berbe. Što se prinosa tiče, ni Baranja se ne može pohvaliti rekordima. Naprotiv.



- Globalno gledajući, ne možemo reći da će prinosi biti baš toliko loši. Možda je bolje nazvati ih prosječnima. Za razliku od zapadnih dijelova Hrvatske, čak smo dobro smo prošli, iako će prinosi biti i po 30-ak posto manji. To se već pokazalo i na suncokretu kod kojega bilježimo prinos od približno 2,5 tona po hektaru, što je za Baranju malo, jer je ovdje višegodišnji prosjek otprilike četiri tone po hektaru - tvrdi Pranjić, podsjećajući kako će na loš prinos kukuruza u nekim dijelovima Baranje utjecati i goleme štete od divljači, koja je za poljoprivrednike iz sjevernog i istočnog dijela Baranje prava noćna mora te veći problem od ovogodišnje suše.



Zahvalna kultura


Stoga ih je većina bila primorana odustati od sjetve kukuruza, bez obzira na činjenicu kako se radi o (financijski) prilično zahvalnoj kulturi. Ipak, Pranjić pretpostavlja da će površine pod kukuruzom iduće godine biti još veće, ali i one pod pšenicom, prije svega zbog dobre ovogodišnje cijene. S berbom kukuruza Pranjić će krenuti početkom idućega mjeseca, pa stoga ‘’zaziva’’ dobro vrijeme, bez oborina, kako bi što prije završili s ovim poslom i počeli s pripremama za sjetvu pšenice. Još u srpnju ove godine, nakon što je baranjsko tlo prekrilo više od 100 litara kiše u vrlo kratkom vremenu, Šandor Sabo, poljoprivrednik iz Karanca, isticao je kako je kiša kasno došla, ali kako bez nje kukuruza ne bi ni bilo.

- Ne mogu reći da je kukuruz obećavajući. Dugotrajna suša te toplinski valovi nakon kiše učinili su svoje. Na našim površinama prinosi će biti šaroliki, ovisno o vrsti tla, ali ukupno gledajući u granicama prosječnosti, odnosno nešto manji. Vidi se to i prema prinosima silažnog kukuruza koji su približno 4,5 vagona po hektaru, što nije ni blizu prošlogodišnjih osam vagona s iste površine - priča Sabo, koji dio proizvodnje ima ugovoren s Beljem, Žitom i Fermo prometom. U Baranji je berba silažnog kukuruza pri kraju, a neki su seljaci počeli s berbom ranijih sorti merkantilnog kukuruza. ‘’Zakuhat’’ će se početkom listopada.



Ivica Getto
U Srbiji prinosi manji i do 50 posto
Berba ranijih sorti kukuruza počela je i u susjednoj Srbiji, a kako navode tamošnji mediji, struka ističe kako su prinosi nakon prvih berbi od 40 do 50 posto manji zbog ekstremne suše. I u Srbiji je ove godine otkupna cijena kukuruza viša nego prošle godine, a riječ je o povećanju od 20-ak posto.

Možda ste propustili...

NI BENZIN PUNO NE ZAOSTAJE U RUŠENJU REKORDA

Rekordne cijene dizela u Njemačkoj

HTZ PREDSTAVIO TURISTIČKU PONUDU

Hrvatska najomiljenija destinacija Mađarima

Najčitanije iz rubrike