U Hrvatskoj s demencijom živi više od 100.000 ljudi, među kojima njih oko 70 posto ima Alzheimerovu bolest, najčešći uzrok demencije u svijetu, a pribroje li se članovi obitelji i njegovatelji oboljelih, s problemima demencije svakodnevno se nosi oko 350.000 ljudi.

Podatci su to izneseni na Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježen 21. rujna, a dodatnu zabrinutost izaziva što je dobna granica za pojavu te bolesti sve niža. Prema riječima Silvije Dološić, predsjednice Udruge "Memoria" Osijek, dobna granica oboljelih od Alzheimerove bolesti je 55 godina, a što je, kaže, i službena statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Udruga "Memoria" Osijek potiče, pomaže, razvija i poboljšava medicinsku, socijalnu, pravnu i sve ostale vrste skrbi za bolesnika s Alzheimerovom bolešću i drugim bolestima karakteriziranim demencijom u Osječko-baranjskoj županiji.

- Broj oboljelih rapidno se povećava, a bolest je postala treća smrtonosna, odmah nakon karcinoma i srčanog zastoja. Nisu više oboljeli iznad 65 odnosno 85 godina i do toga je došlo zbog demografske slike koja pokazuje da je Hrvatska postala demografski stara država, a da istovremeno nije odgovoreno na sve izazove koje bolest nosi. Uz to, po pitanju socijalnih i zdravstvenih usluga mi smo na marginama, a to se u prvome redu tiče palijative koja je još uvijek u povojima. Dovoljno je naglasiti da u Osječko-baranjskoj županiji nemamo ni jedan krevet za bolesnika u terminalnoj fazi Alzheimerove bolesti, već samo za karcinome. Naime, i oboljelima od Alzheimera valja omogućiti dostojanstvenu smrt - upozorava Dološić, čija udruga ima 3800 članova rasprostranjenih u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji.

Da bi se bolest otkrila na vrijeme, a time se umanjila progresija, valja, kaže naša sugovornica, prepoznati glavne simptome, poput gubitka pamćenja, dezorijentacije, pogrešnih procjena i odluka, gubitka stvari i slične. To ne znači, kaže, da se kod svakoga bolest razvija na isti način, a Dološić upozorava da nije riječ isključivo o agresivnim osobama koje žele pobjeći zbog dezorijentiranosti i neprepoznavanja okoline. Dodaje i to da su brojni smješteni izvan obiteljskih domova, no isto tako i da najviše, uvjetno rečeno, izgara osoba koja se skrbi o takvom bolesniku. Svojim znanstvenim istraživanjima Dološić je uspjela dokazati i da je veća vjerojatnost da od Alzheimera obole žene nego muškarci.

- Osim što češće obolijevaju, žene su uglavnom te koje njeguju oboljelog od Alzheimerove bolesti i u stresu su 24 sata. Kad su u pitanju oboljeli, njima pak ne ide naruku činjenica da su od tri vrste antidementiva svi na dopunskoj B-listi lijekova i stoje između 400 i 500 kuna, što je mnogima nedostižno jer se koriste na mjesečnoj bazi. Ti lijekovi sprječavaju stadije demencije i rapidnoga opadanja moždanih vijuga u ovoj degenerativnoj bolesti, no s neurološkoga aspekta nisu svima nužni lijekovi - pojašnjava Dološić.



Ninoslav Mimica, predstojnik Klinike za psihijatriju Vrapče, kaže da uz oko 100.000 oboljelih posljedice osjeća još najmanje 250.000 ljudi koji su u njihovu neposrednom okruženju, kao članovi obitelji ili njegovatelji.

- To znači da se oko 350.000 ljudi u Hrvatskoj svakodnevno nosi s demencijom kako zna i umije - izjavio je Mimica za Hinu u povodu Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, potvrđujući također da se u budućnosti očekuje porast broja oboljelih s obzirom na produljenje života i veći udio starije populacije u društvu. Govoreći o lijekovima, naglasio je da se osim antidementiva oboljelima daju i drugi lijekovi, ovisno o kliničkoj slici i simptomima kao što je nesanica, nemir ili halucinacija, a važne su i nefarmakološke metode poput kognitivnoga treninga, okupacijske, art ili terapije plesom

- Podrška oboljelima i njihovim obiteljima trebala bi biti multiprofesionalna i uključivati i socijalni sektor – naglasio je Mimica.