Priroda prekrasno oslikava krajolik, a Drava, osječka ljepotica, iako pusta i bez kupača koji su ljetos tražili osvježenje od vrućina u njoj, privlači na svoje obale. Ljetošnji visok vodostaj nijednom nije dopustio da pješčani otoci i sprudovi otvore dodatna mjesta za ručnike i sunčanje, a predjesensko vrijeme potpuno je promijenilo riječne vizure. Ono što se krilo donedavnom visinom vode kao riječno korito, danas je mnogim građanima Osijeka mjesto za šetnju, možda onu romantičnu, ili pak mjesto za one koji vole uživati u prirodi, prikupljati školjke, fotografirati, prisjetiti se ljeta na izmaku...

Drava se čini kao da ju se može prehodati, bar do polovine, nedaleko od željezničkog mosta. Kako se može vidjeti, neki će, pak, imati posla da prebace svoje nasukane čamce ponovno u rijeku, ili će čekati da vodostaj opet poraste. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, kroz godine vodostaj je znao i zaprijetiti, i čak poplaviti dijelove grada, a svoj maksimum rijeka je u Osijeku zabilježila na 542. centimetru mjerne letvice 25. lipnja 1965. godine, a jučer je bila nekih više od šest metara ispod te razine - na vodomjeru je očitano da je minus 118 centimetara, s trendom snižavanja, iako se razina Drave koleba iz sata u sat, pa je s prvim satom utorka bila na najnižoj razini od minus 122 centimetra.

U gradovima uzvodnije spominje se da je Drava također niska i da ovakav niski vodostaj već dugo nije zabilježen, pa se pitaju kako to utječe na životinjski i biljni svijet u rijeci. Nizak vodostaj otkriva i neke detalje i tragove prošlosti koji izviruju iz pijeska. U Hrvatskim vodama u Osijeku navode da je apsolutno najniži vodostaj zabilježen u rujnu 2003. godine, kada je iznosio minus 168 centimetara. Situacija će se navjerojatnije promijeniti ako bude obilnijih kiša na ovom i uzvodnijem području, jer će se slijevati u Dravu i iz okolnih pritoka. Nadamo se da ovakva hidrološka situacija neće utjecati na turizam u Osijeku. Jer ako niski vodostaj onemogući ulazak u Dravu dunavskih kruzera s turistima, smanjit će se i broj posjetitelja u naš grad.

Prirodni sediment nanesen rijekom iz gornjeg toka stvorio je brojne sprudove, ali oni se ipak ne bi trebali odraziti na plovnost Drave, jer je, koliko je poznato, plovni koridor rijekom znatno dublji, pa plovila mogu normalno prolaziti s pogledom na ljude koji, iako je Drava hladnija, hodaju po ovim novostvorenim prekrasnim prirodnim dravskim plićacima koji su se pojavili uzduž svih osječkih riječnih kilometara.