Nakon što su prošlog mjeseca započeli u Kaštel Lukšiću, a 21. i 22. kolovoza program im je nastavljen u Đakovu, 12. Dani Luke Botića završeni su u subotu, 18. rujna, u Gorjanima, u Kulturnom centru "Lucija Karalić", gdje je održan znanstveno-stručni skup u povodu 150. godišnjice smrti Adama Filipovića Heldentalskog, hrvatskog propovjednika i pisca.

Rođen je u Velikoj Kopanici 1792. godine, a do svoje smrti, 1871., djelovao je, župnikovao u Gorjanima, za sobom ostavivši bogatu ostavštinu, vidljivu u tom mjestu i danas.

Njemu u čast skup su organizirali HAZU - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, Općina Gorjani, Općina Velika Kopanica, Župa sv. Jakova Gorjani, Brodski kulturni krug i Đakovački kulturni krug, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, te Društva hrvatskih književnika Grada Đakova.

Adam Filipović Heldentalski pohađao je bogosloviju u Đakovu, a zaređen je 1816. Bio je kapelan u Vrbici i Osijeku, sjemenišni duhovnik u Đakovu, a od 1832. župnik u Gorjanima. Priredio je treće izdanje Relkovićeva "Satira" (1822.), dodavši mu autorovu stihovanu biografiju. Opjevao je život biskupa Antuna Mandića, anonimno objavio humorističko-anakreontički spjev o vinu "Tužba grozdja negrišnoga" i "Razgovor priprosti iliti vrtlar s povrtaljem se razgovara". U duhu slavonskih prosvjetitelja, s odjecima srednjovjekovnog utilitarizma i baroka, prosuđivao je narodne običaje te aforističkim stilom utjecao na prosvjećivanje puka. Od 1822. do smrti izdavao je "Slavonske kalendare". Prikupljanjem narodnog blaga, rodoljubnim pjesmama, slavljenjem hrvatskog jezika te pozivom na osnivanje književnog društva (akademije), pridružio se preporodnim gibanjima. Njegov spjev "Cvitnjaku cvitar s cvitom se razgovara", drame i još neki preporodni rukopisi nisu pronađeni.

Pozdravne riječi uputio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Đakovu dr. sc. Pero Aračić, a govorili su i načelnici Gorjana i Velike Kopanice Ivan Lović i Ivan Meteš. Izlaganja su imali mr. sc. Luka Marjanović, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Ivan Stipić, Sveučilište u Slavonskom Brodu, dr.sc. Tatjana Ileš, Akademija za umjetnost i kulturu, Osijek, te Mirko Ćurić, Društvo hrvatskih književnika. Govoreći o bogatoj ostavštini Heldentalskog za Gorjane, načelnik Lović naveo je kako je za tim župnikom ostao kameni križ što se i danas nalazi u centru mjesta, potom zavjetni kipić protiv kolere, a dozidao je i toranj na mjesnoj župnoj crkvi. Od turske kule napravio je crkvu Sveta tri kralja.

Ovom prilikom otkrivena je restaurirana slika iz vremena tog svećenika, a koja je nastala kao zavjetna kada su Gorjani oboljeli od kuge, zavjetujući se da će ju napraviti u znak zaštite protiv te opake bolesti. Na slici su portret Filipovića, sv. Roka – zaštitnika potiv kuge, i Blažene Djevice Marije. Sliku su otkrili Pero Aračić i Luka Marjanović. U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD Gorjanac.

Skupu je prethodilo polaganje vijenca i molitva na Filipovićevu grobu na gorjanskom groblju. S. Župan