Ministarstvo znanosti i obrazovanja u fazi je priprema za prelazak svih osnovnih škola na jednosmjensku, odnosno cjelodnevnu, nastavu. Cilj je, kako je nedavno izjavio ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, da sve škole u Hrvatskoj budu tako infrastrukturno opremljene da se u njima djeca zadržavaju od ujutro do najmanje 15 sati, što podrazumijeva i organizaciju školske kuhinje s toplim obrokom.

Samo 20-ak posto škola u cijeloj Hrvatskoj provodi trenutno produženi boravak, a cjelodnevna nastava bi, prema planovima, bila organizirana na puno kvalitetniji način nego što je nastava koja se održava u dvije smjene. Da bi se postigao cilj, potrebno je najprije dograditi brojne osnovne škole, a novcem osiguranim iz europskih fondova, rekao je nedavno ministar, ove godine započet će se planovi s natječajima kako za uređenje tako i za dogradnju škola. U brojkama, riječ je o 7,5 milijardi kuna koje će se, najavio je ministar, uložiti u dogradnju, uređenje i gradnju škola i vrtića, i to u razdoblju od 2021. do 2026. godine. Do kraja godine Ministarstvo bi trebalo objaviti poziv osnivačima za dogradnju i izgradnju škola.

U Osječko-baranjskoj županiji u jednoj se smjeni provodi nastava u 26 osnovnih škola, što je polovina ukupnoga broja škola kojima je Osječko-baranjska županija osnivač. Izuzetak su posebne okolnosti zbog epidemije COVID-19, pa se s ciljem poštovanja epidemioloških mjera u određenim školama nastava odvija u dvije smjene. Dodajmo tomu da je Osječko-baranjska županija osnivač ukupno 53 škole, a i kad je riječ o gradu Osijeku, sve je više onih škola u kojima se nastava iz dvije smjene prebacila u jednu. Najsvježiji je primjer Osnovna škola Mladost, koja je od ove školske godine i završetka energetske obnove te dogradnje organizirala nastavu u jednoj smjeni, prijepodne. Zadovoljan tom činjenicom je i ravnatelj Josip Jukić, koji kaže da su povratne informacije i od učenika i od roditelja odlične.

"Moram naglasiti zadovoljstvo što je do uvođenja jednosmjenske nastave došlo ne zbog smanjenja broja učenika, nego zbog ulaganja i dogradnje škole. Učenici na nastavu dolaze odmorni, a ono što je također važno jest što mogu planirati svoje poslijepodnevne obveze, učenje, ali i slobodno vrijeme", kaže ravnatelj Jukić, dodajući da je dogradnja podrazumijevala nove učionice, dva učiteljska kabineta, muške i ženske toalete, uz jedan za osobe s invaliditetom, te podiznu platformu. Inače, jednosmjenska nastava, dodao je, omogućuje i dostupnost uprave, administracije i ostalog školskog osoblja, a stvara i preduvjete za produženi boravak. "Ove godine imamo 110 učenika u produženom boravku, i to i iz trećih i iz četvrtih razreda, a na što također pozitivno utječe organizacija jednosmjenske nastave", kaže.



Ravnatelj OŠ Josipa Antuna Ćolnića iz Đakova, Zvonko Belvanović, kaže kako je ondje nastava prije epidemije bila organizirana u prijepodnevnoj smjeni, no epidemiološke prilike prislile su ih na izvođenje jednoipolsmjenske nastave, uz naglasak da niži razredi nastavu pohađaju uvijek prijepodne. "Čim epidemiološke prilike dopuste, vraćamo se u jednu smjenu. Moram naglasiti da jednosmjenska nastava apsolutno mijenja životni ritam nabolje, a može se vidjeti i da ministar Radovan Fuchs planira organizaciju svih osnovnih škola u jednoj smjeni, odnosno da dijete boravi u školi sve dok ne odradi svoje zadatke i nakon toga je slobodno. Takva organizacija rada dovodi do veće produktivnosti, a kod dvosmjenske nastave to nije tako, jer djeci dan propadne, jer s nastavom završavaju najčešće u 19.05, što je, rekao bih, koma", smatra Belanović, naglašavajući da dvosmjenska nastava dovodi u pitanje i prijevoz putnika te općenito nije dobra kao nastava u jednoj smjeni. Preostale dvije đakovačke osnovne škole nisu pogodne za jednu smjenu, kao ni brojne u drugim sredinama, jer su njihove zgrade projektirane još sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća. "Imam podršku kolega za održavanje nastave na ovaj način. Moram dodati da je najveća prednost prve smjene za učenike prvih razreda, koji mogu ići na produženi boravak. To se tiče i njihovih roditelja, koji dugo rade pa se ne moraju brinuti je li im dijete sigurno, je li objedovalo, a naposljetku im kući dolazi sretno dijete neopterećeno školom. To smatram roditeljskim jackpotom", našalio se Belvanović.

Na području Vukovarsko-srijemske županije djeluje 56 osnovnih škola i 16 srednjih, a malo je koja od tih škola infrastrukturno opremljena za cjelodnevnu nastavu. "Škole koje rade u dvije smjene i koje su pune, ne mogu izvesti cjelodnevnu nastavu bez odgovarajućih prostornih uvjeta, koji zahtijevaju dogradnju. Pozdravljam najavu uvođenja cjelodnevne nastave i nadam se da će se moći u našoj županiji u što skorije vrijeme omogućiti. Time bi se unaprijedio nastavni proces i dobili bolji rezultati nastave, na zadovoljstvo nastavnika, učenika i roditelja. No sve to zahtijeva i određena financijska ulaganja", kaže Jadranka Mustapić Karlić, v.d. pročelnika upravnog odjela za obrazovanje i kulturu VSŽ-a.