ĐAKOVO – Nakon što su u prošlog mjeseca započeli u Kaštel Lukšiću, a 21. i 22. kolovoza program im je nastavljen u Đakovu, 12. Dani Luke Botića završeni su u subotu, 18. rujna, u Gorjanima, u Kulturnom centru „Lucija Karalić“, gdje je održan znanstveno-stručni skup u povodu 150. godišnjice smrti Adama Filipovića Heldentalskog, hrvatskog propovjednika i pisca što je župnikovao u Gorjanima. Rođen je u Velikoj Kopanici 1792. godine, a do svoje smrti, 1871., djelovao je u Gorjanima, za sobom ostavivši bogatu ostavštinu, vidljivu u tom mjestu i danas.

Njemu u čast skup su organizirali HAZU - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu,  Općina Gorjani,  Općina Velika Kopanica,  Župa sv. Jakova Gorjani,  Brodski kulturni krug i Đakovački kulturni krug, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, te Društva hrvatskih književnika Grada Đakova.

Adam Filipović Heldentalski pohađao je bogosloviju u Đakovu, a zaređen je 1816. Bio je kapelan u Vrbici i Osijeku, sjemenišni duhovnik u Đakovu, a od 1832. župnik u Gorjanima. Priredio je treće izdanje Relkovićeva Satira (1822.), dodavši mu autorovu stihovanu biografiju. Opjevao je život biskupa Antuna Mandića, te se uzanj veže niz drugih književnih aktivnosti.

Pozdravne riječi uputio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Đakovu dr. sc. Pero Aračić, a govorili su i načelnici Gorjana i Velike Kopanice Ivan Lović i Ivan Meteš. Izlaganja su imali mr. sc. Luka Marijanović, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Ivan Stipić, Sveučilište u Slavonskom Brodu, dr.sc. Tatjana Ileš, Akademija za umjetnost i kulturu, Osijek, te Mirko Ćurić, Društvo hrvatskih književnika.

Govoreći o bogatoj ostavštini Heldentalskog za Gorjane, načelnik Lović naveo je kako je za tim župnikom ostao kameni križ što se i danas nalazi u centru mjesta, potom zavjetni kipić protiv kolere, a nadozidao je i toranj na mjesnoj župnoj crkvi. Od turske kule napravio je crkvu sv. Tri kralja.

Ovom prilikom otkrivena je restaurirana slika iz vremena tog svećenika, a koja je nastala kao zavjetna kada su Gorjani oboljeli od kuge, zavjetujući se da će ju napraviti  u znak zaštite protiv te opake bolesti. Na slici su portret Filipovića, sv. Roka – zaštitnika potiv kuge, i Blažene Djevice Marije. Sliku su otkrili Pero Aračić i Luka Marjanović.

S.ŽUPAN