U Državnom zavodu za statistiku kao nositelju cjelokupne pripreme, organizacije i provedbe popisa stanovništva, kućanstava i stanova iznimno su zadovoljni odazivom građana na mogućnost da se prvi put u povijesti popišu digitalno, odnosno da iskoriste priliku da se sami popišu. Samo u ponedjeljak, 13. rujna, kada je počela prva faza popisa 2021., tu mogućnost da se, koristeći se aplikacijom e-Građanin, popišu svi članovi jednog kućanstva iskoristilo je više od 100 tisuća hrvatskih građana. Prema posljednjim službenim podatcima DZS-a, prikupljenima do petka u 15 sati, uspješno se popisalo 407 tisuća građana, od kojih je 50.176 s područja pet slavonskih županija. To je 12,3 posto ukupnog broja samopopisanih u cijeloj zemlji. Kao što je bilo za očekivati, najviše se u Slavoniji do sada tako popisalo u Osječko-baranjskoj županiji, 23.359 građana, slijedi Vukovarsko-srijemska županija s 9451 građaninom, a potom Brodsko-posavska županija s 8337 građana. U Virovitičko-podravskoj županiji mogućnost samopisivanja iskoristilo je do sada 4548 građana, a u Požeško-slavonskoj županiji samopopisao se 4481 građanin.

Po broju samopopisanih u Hrvatskoj prednjači Grad Zagreb sa 128.546 građana, slijedi ga Splitsko-dalmatinska županija s 40.329, Primorsko-goranska županija s 36.040 te Zagrebačka županija s 31.779 i Istarska županija s 19.866 građana. Najmanje je hrvatskih građana mogućnost digitalnog popisa, njih 2626, iskoristilo u Ličko-senjskoj županiji.

U DZS-u napominju da je pravilo samopopisivanja jedna vjerodajnica – jedno kućanstvo. Ako netko, naime, želi preko sustava e-Građani popisati svoje starije roditelje, baku i djeda ili neku blisku osobu koja nije informatički pismena, odnosno ne služi se internetom, može to učiniti, ali s vjerodajnicom na njihovo ime jer pripadaju drugom kućanstvu. Ono što je bitno naglasiti jest da osoba koja će samostalno popisati kućanstvo treba zapisati i spremiti kontrolnu šifru koju će dobiti na kraju samopopisivanja, a koja služi kao dokaz da se kućanstvo uspješno samo popisalo.

Mnogo građana koji su već prvih dana popisa uspješno popunili postavljene upitnike ostalo je iznenađeno činjenicom da nije bilo pitanja za koja smatraju kako bi bila zanimljiva i čak potrebna državnoj upravi za izradu slike i stanja različitih društvenih, gospodarskih i socijalnih politika u zemlji. Naime, prikupljeni podatci svakog popisa stanovništva koriste se i za analizu promjena u odnosu prema prethodnim popisima te za prognoze budućih kretanja. Jedno od takvih pitanja zasigurno je ono o posjedovanju automobila, motornog vozila na gorivo ili čak u posljednje vrijeme sve češće i na električni pogon. To više što je automobil jedno od važnijih obilježja ekonomskog stanja kućanstva. Glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković ustvrdila je da su pitanja ista, gotovo identična, onima iz prijašnjih popisa. "Jedino tako podatke možemo uspoređivati u vremenu i prostoru. Sva pitanja su metodološki odabrana i s razlogom su tako koncipirana. Pitanje o internetu je, primjerice, izbačeno jer DZS-u nije dovoljna informacija koja se dobije jednom u deset godina koliko se kućanstava koristi internetom. Takva se istraživanja provode na godišnjoj razini. Tako je postavljeno pitanje o posjedu stoke da bi se napravila diferencijacija između urbanog i ruralnog", objašnjava Brković.

Ravnateljica tvrdi da je aplikacija dobra, jednostavna i da su je ljudi prihvatili te stoga i dalje poziva sve hrvatske građane koji su u mogućnosti da do 26. rujna iskoriste sve prednosti koje nosi samopopisivanje i popišu svoje kućanstvo. Naime, popis je za svakog državljanina RH obvezan jer podliježu Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, kojim su predviđene novčane kazne od 2000 do 5000 kuna za prekršaj fizičke osobe ako odbije dati podatke o popisnim jedinicama.