Promocija kataloga izložbe "Istočni grijeh", otvorene početkom srpnja u Muzeju likovnih umjetnosti u sklopu 21. Osječkog ljeta kulture, održana je u dvorištu MLU-a.

Riječ je o skupnoj izložbi čiju idejnu koncepciju potpisuje Vladimir Frelih, izv. prof. art. na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu. Njezinim se naslovom nastoji upozoriti na neke specifičnosti osječke umjetničke scene kroz vrlo disparatan i nimalo samorazumljiv pojam apstrakcije, a moguće ju je posjetiti do prekosutra (nedjelja, 19. rujna).

Opsežni katalog izložbe je dvojezičan, na hrvatskom i engleskom jeziku te, uz postav izložbe, donosi nužno širu sliku i postavke pogleda na "Istočni grijeh" nudeći znatno više od jednostavnog prikaza sadržaja na izložbi koju čine radovi čak sedmero umjetnika: Mirana Blažeka, Roberta Fišera, Vladimira Freliha, Josipa Kaniže, Ane Petrović, Zlatka Kozine i Domagoja Sušca. Na svojih dvjestotinjak stranica katalog sadrži tekstove izvanrednog profesora Krešimira Purgara i asistenta Igora Loinjaka, s osječke Akademije, te one dviju kustosica izložbe, Blaženke Perica, povjesničarke umjetnosti i docentice na Umjetničkoj akademiji u Splitu, i Valentine Radoš (MLU), koja je ujedno i urednica kataloga u nakladi od 400 primjeraka. Uključene su i biografije umjetnika, kao i fotografije čiji su autori Davorin Palijan, Josip Kaniža i Ana Petrović.

U svom tekstu "Abstraction & Sons. Prema ikonologiji nefigurativnih slika" Purgar polazi od suvremenih postavki teorija slike i nove ikonologije apstrakcije te ih nastoji kontekstualizirati u materijalima prezenztiranima na izložbi. Mišljenja je da većina radova ne može biti adekvatno protumačena ako ih se ne izdvoji iz klasičnog povijesnoumjetničkog stilskog narativa i ne smjesti u posve drukčiji sustav promišljanja, u onaj koji se bavi odnosom slike i stvarnosti.

- Da bi se danas prezentirale mogućnosti slike, one se ne mogu prezentirati drukčije nego preko apstraktne slike. Jer danas je jedino apstraktna slika ona slika koja nas može upozoriti na sami medij, dakle, na fizičku ili mentalnu činjenicu neke slikovne vizualizacije. Bombardirani smo slikama preko društvenih mreža, maksimalno smo fokusirani na sadržaj, a medij smo potpuno izbacili iz vidokruga razmišljanja. A to je ključno, ne samo za umjetnost nego i za razumijevanje civilizacije uopće, jer ako izbacimo iz naše percepcije medijalnost, odnosno svijest o načinu na koji nam je nešto prezentirano, isključivo ćemo se fokusirati na sadržaj bez obzira na to što su suvremene medijske tehnologije u mogućnosti manipulirati tim sadržajem. Razgovaranje o sadržaju slike i o mediju slike dvije su stvari koje danas moraju ići paralelno - rekao je Purgar, koji je nakon predstavljanja kataloga održao vodstvo kroz postav izložbe.

Perica, s druge strane, u tekstu "Istočni grijeh u osječkim rukopisima" pozicionira izlagače u diskurzivne krugove unutar zapadne povijesti umjetnosti ističući ono što osječku umjetničku scenu čini iznimnom, dok Loinjak u svom tekstu "O 'grijehu' proširenog pojma slike, ili Kada je nestao Eden?" širi sferu našeg interesa obuhvaćanjem autorskih imena koja nisu predstavljena u postavu izložbe "Istočni grijeh".

- Pokušao sam povezati povijesni hod koji na ovom prostoru postoji i uputiti na neke ključne punktove važne da bi se stvorili uvjeti da “Istočni grijeh” uopće postoji. Ova izložba nije zatvoreni koncept. Neka od imena koja nisam spomenuo u svom tekstu bih mogao spomenuti jer neki od njih još su uvijek studenti na našoj Akademiji i možda će za pet godina, ako se nešto slično bude radilo, upravo oni biti uključeni u glavni segment izložbe - rekao je Loinjak.

Danijel Miklić