Prioritet je ubrzati cijepljenje, ne dopustiti da ovo postane - pandemija necijepljenih
Objavljeno 15. rujna, 2021.
Von der Leyen je rekla da inspiraciju u razgovorima o budućnosti treba tražiti u mladima
Prioritet je ubrzati cijepljenje u svijetu i ne dopustiti da ovo postane pandemija necijepljenih. Jedna je to od glavnih poruka predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u njezinu govoru o stanju Unije. Prema uzoru na Sjedinjene Države, jednom godišnje, na plenarnoj sjednici u rujnu, predsjednik ili predsjednica Komisije od 2010. drži govor o stanju Unije, u kojem se osvrće na rezultate u protekloj godini i najavljuje prioritete za sljedeću.
Primjer drugima
"U siromašnim zemljama primijenjeno je manje od jedan posto doza, razmjer nepravde i razina hitnosti su očiti", rekla je čelnica Komisije eurozastupnicima. Pandemija koronavirusa "maraton je, a ne sprint", a iduća godina bit će još jedan "test karaktera" za EU i svijet. "Već smo se obvezali podijeliti 250 milijuna doza cjepiva, a Komisija će donirati još 200 milijuna doza do sredine iduće godine", najavila je von der Leyen. Predsjednica EK-a pozvala je EU da se učini sve što je moguće da ovo "ne postane pandemija necijepljenih". Više od 70 posto odraslog stanovništva u EU-u potpuno je cijepljeno, osigurano je 1,8 milijardi booster doza za Europljane, a finalni prioritet je ojačati pripravnost na nove pandemije, dodala je.
Von der Leyen je rekla da inspiraciju u razgovorima o budućnosti treba tražiti u mladima, koji "daju značenje empatiji i solidarnosti, pozivaju na odgovornost planetu..." Instrument EU sljedeće generacije, Zeleni plan, ulaganje u digitalne vještine, to je sve za mlade, istaknula je šefica EK-a. "Uz EU sljedeće generacije ulagat ćemo u kratkotrajni oporavak, ali i dugotrajno blagostanje", rekla je von der Leyen. Budućnost EU-a ovisi o tehnološkoj snazi, "posebice pristupu čipovima ključnim za sve, od pametnih telefona, električnih skutera do tvornica". Komisija je u srpnju predstavila ambiciozan paket "Fit for 55", čiji je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU-u za 55 posto do 2030. u odnosu prema razinama iz 1990-ih. Europa želi biti primjer drugima, a COP26 bit će "trenutak istine za globalnu zajednicu", smatra čelnica Europske komisije.
Osvrnula se i na neočekivano brzo osvajanje talibana u Afganistanu rekavši kako NATO sada treba izvući lekcije iz svoje 20 godina duge vojne misije. "Stojimo uz afganistanski narod, žene i djecu, tužitelje, novinare i branitelje ljudskih prava", rekla je von der Leyen, kao i da će EU pomoći Afganistancima sa 100 milijuna eura. Von der Leyen smatra da se EU i NATO trebaju osvrnuti na to kako je vojna misija u Afganistanu završila tako naglo. Upozorila je da "jednostavno nema sigurnosnog i obrambenog pitanja gdje je odgovor - manje suradnje", ali je istovremeno poručila da "blok treba biti u stanju vojno intervenirati bez pomoći SAD-a", za što ne vidi dovoljno političke volje.
Predsjednica Europske komisije najavila je i da će Europska unija povećati iznos financijske pomoći siromašnijim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena i pozvala SAD da učini isto. "Predložit ćemo dodatne četiri milijarde eura financijske pomoći do 2027. godine za rješavanje klimatskih pitanja", rekla je von der Leyen.
Nova pravila
Ursula von der Leyen najavila je i da će EK uskoro pokrenuti raspravu o reformi proračunskih pravila. "Pouke financijske krize neka nam budu upozorenje: Europa je prebrzo proglasila pobjedu i to smo skupo platili. Tu pogrešku nećemo ponoviti", rekla je von der Leyen u govoru o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Europska unija je u vrijeme koronakrize suspendirala proračunska pravila koja propisuju da deficit ne smije prelaziti tri posto, a javni dug 60 posto BDP-a. Ta suspenzija ostaje na snazi i 2022., ali dio zemalja poznatih po inzistiranju na fiskalnoj disciplini već čini pritisak da se ta pravila ponovno počnu primjenjivati. "Moramo razmisliti i o tome kako je kriza utjecala na naše gospodarstvo – od rasta duga i nejednakog utjecaja na različite sektore do novih načina rada. Zato će Komisija već idućih tjedana reaktivirati raspravu o reviziji gospodarskog upravljanja. Cilj nam je na vrijeme, prije 2023., postići konsenzus o budućnosti", rekla je von der Leyen.
Eurozoni je nakon prošle velike financijske krize trebalo osam godina da vrati BDP na razinu od prije krize. Za produženu recesiju mnogi okrivljuju pretjerano inzistiranje na striktnim fiskalnim pravilima koja su gušila gospodarstvo. Stoga se unutar EU-a sve više pojavljuju glasovi da fiskalna politika treba staviti veći naglasak na reforme koje bi potaknule dugoročni rast. Pregovori o fiskalnim pravilima politički su osjetljivi zbog nepovjerenja između sjevernih članica, tzv. škrtaca, koje tradicionalno inzistiraju na fiskalnoj disciplini, i južnih članica, koje traže veći manevarski prostor u vođenju proračunske politike.
Dijana Pavlović
poruka
PANDEMIJA JE MARATON, A NE SPRINT
PICULA: VRIJEME JE ZA PAMETNU SILU
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu podijeljeni su u ocjeni govora čelnice Komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije i upozoravaju, između ostaloga, na obećanja koja je njezina komisija dala na početku mandata, kao i na slabosti EU-a koje je pokazala zdravstvena kriza. SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula ocjenjuje da se Europska unija u mandatu Ursule von der Leyen još uvijek nije uspjela nametnuti kao ključan protagonist na globalnoj sceni. "Znamo da je Komisija na početku svojeg mandata istaknula svoju ambiciju da bude geopolitička komisija, međutim, meni se čini nakon gotovo polovine mandata, ne samo zbog događaja u Afganistanu nego i zbog posljedica pandemije, da globalne okolnosti puno više utječu na EU nego što EU utječe na geopolitičke okolnosti. Možda je prošlo vrijeme da Europska unija bude ‘soft power‘ (meka sila), nego da bude puno više ‘smart power‘ (pametna sila)", primjećuje Picula.
RESSLER: FOKUS NA OTPORNIJOJ EUROPI
Kao glavni pregovarač parlamenta za europski proračun, HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler ocijenio je govor kao uravnotežen i s fokusom na važnosti otpornije Europe. "Ni jednu europsku politiku nije moguće ostvariti bez adekvatnih financijskih sredstava. Zato je ključno da proračun prati političke deklaracije", istaknuo je Ressler u izjavi za Hinu. "Imamo dužnost pripremiti Europu za novu digitalnu eru. To je cilj nacionalnih planova oporavka i o tome ovisi naše mjesto u svijetu nakon pandemije, svijetu koji se mijenja brže nego ikada prije. Moramo postati otporniji i spremniji na izvanredne situacije kojima smo svjedočili i ovog ljeta, od hibridnih napada do prirodnih katastrofa i humanitarnih kriza", rekao je Ressler.