Premijer Andrej Plenković je na aktualnom prijepodnevu, kojim je počelo jesensko zasjedanje Sabora, kazao da je Hrvatska jedina zemlja u EU-u koja je osim šteta od COVID-a, a koje su državni proračun stajale 36 milijardi kuna, doživjela i dva razorna potresa. Štete od njih procjenjuju se "COVID puta četiri", rekao je i naglasio kako ta činjenica od samog početka znači da će obnova biti tema s kojom će se baviti godinama. Istaknuo je i kako izmjene Zakona o obnovi koje će Vlada predložiti imaju zadatak učiniti proces obnove propulzivnijim, bržim i učinkovitijim.

- Ni ja nisam zadovoljan dinamikom obnove, pogotovo jer smo munjevito osigurali sredstva iz niza izvora, kojih imamo dovoljno - odgovorio je Peđi Grbinu (SDP), kojeg je zanimalo kad će se prestati s izlikama i početi sa stvarnom obnovom Zagreba i Banovine. Plenković je odgovorio i kako je Zakon o obnovi prihvaćen konsenzusom, na temelju inputa struke, da je i SDP glasovao za taj zakon te je podsjetio da su te štete goleme.

Na upit Stipe Mlinarića (Domovinski pokret) kada će zatražiti ratu odštetu od Srbije, kazao je da su to pitanje i eventualne tužbe prema Srbiji tema koju su podigli na bilateralnoj razini te da na njoj rade ministarstva i stručnjaci. "Nismo ju smetnuli s uma. Mi ćemo na tom procesu ustrajati i nastojati da pravda bude realizirana. Bitno je da istina o Domovinskoj ratu, u Hrvatskoj, ali i međunarodno, nije nigdje upitna", dodao je premijer, istaknuvši da nisu zaboravljeni ni nestali ni oni koji su prošli patnje logora.

Plenković je odbacio ocjenu Sandre Benčić (Možemo) da namjerno oteže s izborom predsjednika Vrhovnog suda. "Meni je žao da nova predsjednica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava, koja je bila prvi pravi izbor i oko koje bismo postigli ovdje konsenzus još u veljači, prije profesorice Đurđević. A znate zašto nije izabrana? Ne zato što je ja kao netko iz kuta parlamentarne većine ne bih htio, naprotiv, nego zato što je netko nije htio predložiti. Nakon što je ponudio to, a kada je ona kazala ‘može‘ u zakonitoj proceduri i uz širu privolu, više je nije htio predložiti", rekao je Plenković.

- Meni se čini da je razuman rok, ako je netko ušao u EU 1. srpnja 2013., da usvoji euro 1. siječnja 2023., to je devet i pol godina - odgovorio je Plenković na upit Marka Milanovića Litre (Hrvatski suverenisti) treba li građane pitati oko uvođenja eura, odnosno odricanja monetarnog suvereniteta, ali i o drugim temama bitnim za budućnost Hrvatske. "Novi ste zastupnik, vaši su prethodnici u ovom Saboru sa 150 glasova potvrdili ugovor o pristupanju EU-u. Vaša kolegica, zahvaljujući kojoj sjedite ovdje, Ruža Tomašić, kada ste vi na izborima dobili 19 glasova, od 2013. bila je u Europskom parlamentu, vaš kolega Ilčić pohrlio je tamo. Tamo su euri, on prima plaću u eurima, poručio je Plenković zastupniku. Naglasio je da njegova vlada ima strateški cilj uvesti Hrvatsku u dvije dublje integracije, jedna je Schengenski prostor, druga je euro, "i to nam je nadomak, to je tu, sutra, 1. siječnja 2023.". "Osigurati da se ispune kriteriji iz Maastrichta u ovakvim okolnostima pandemije, potresa, kriza i biti u poziciji pred uvođenje eura, sada slušati vašu inicijativu, ne znam jesmo li svi prespavali cijeli period", odgovorio je premijer.

Plenković je novinarima rekao da je to bio čudan aktualni sat. "Ne sjećam se benignijeg aktualnog sata. Nikad nisam imao manje pitanja. Nije bilo dosadno, ja poštujem Sabor, ali što se tiče mene, nikad nije bilo manje pitanja, nikad nisu bila lakša", rekao je.