Objavljeno 16. rujna, 2021.
Rezervat Mura - Drava - Dunav obiluje zanimljivim i rijetkim staništima
Na sastanku u Abuji u Nigeriji UNESCO je u srijedu proglasio rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav, u pet zemalja, odnosno u područjima Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije. Riječ je o takozvanoj Europskoj Amazoni, rezervatu biosfere koji je tako postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi.
Za ostvarenje toga velikog projekta značajna je bila 2012. godina, kad je UNESCO u svome sjedištu u Parizu proglasio prekogranični rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav između Hrvatske i Mađarske. Rezervati biosfere područja su kopnenih i morskih ekoloških sustava na kojima se održivim razvojem nastoji očuvati biološka raznolikost i međunarodno su priznati oblik zaštite. Rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav u Hrvatskoj zauzima površinu od 395.860 hektara na području Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Obilježava ga veliko bogatstvo i raznolikost vodenih i vlažnih staništa s brojnim biljnim i životinjskim vrstama, ugroženim na nacionalnoj i europskoj razini. Tako su Mađarska i Hrvatska uspješne predvodnice projekta koji je obuhvatio cijeli riječni sustav triju rijeka i na kome živi približno 900.000 stanovnika.
Inicijativa za zaštitu toga rječnog krajolika na području svih pet zemalja stara je više od 20 godina, a rad na uspostavljanju rezervata biosfere službeno je započeo 2011. godine. Tada su ministri zaštite okoliša pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere. Koordinacijski odbori pet zemalja i predstavnici četiri proglašena rezervata biosfere tijekom 2019. godine izradili su nominacijski obrazac za proglašenje prvoga pentalateralnog rezervata biosfere u svijetu, koji su u proljeće 2020. godine potpisali nadležni ministri svih pet zemalja. Nakon toga nominacijski obrazac postao je kompletan i zajednička nominacija službeno je poslana u travnju 2020. godine.
To najveće riječno zaštićeno područje u Europi pokriva gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, a obiluje zanimljivim i rijetkim staništima kao što su poplavne šume, pješčani i šljunčani sprudovi, strme obale, rukavci i mrtvice. Tu svoje stanište ima najveća populacija orla štekavca u Europi, a gnijezde se i druge ugrožene vrste ptica, poput bregunica, male čigre i crne rode, a tu su i staništa dabra i vidre…
Prema riječima direktorica WWF Adria Nataše Kalauz, "rad na uspostavljanju rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav bio je dugotrajan, a rezultirao je uspješnom regionalnom suradnjom i ujedinio pet zemalja oko istog cilja - zaštite prirode. Želimo posebno istaknuti da je očuvanje toga područja zajednička odgovornost svih nas, bez obzira na administrativne granice, jer ih priroda ne poznaje".
"Proglašenje je važan pokazatelj međunarodne suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije", istaknula je Kalauz.
Petar Žarković
RIJEKE OBLIKOVALE ŽIVOT MILIJUN LJUDI
Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, nego i gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja. Dok se svijet suočava s klimatskom krizom i degradacijom prirode, proglašenje rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav WWF naziva "povijesnim korakom prema novom dobu za prirodu i ljude". "Iako smo proglašenjem 5-državnog rezervata biosfere postigli jako velik korak za očuvanje tih triju rijeka za sve buduće naraštaje, još nas čeka mnogo posla. Kako ne bismo imali još jedan ‘papirnati park‘, potrebna je veća predanost donositelja odluka, ali i gospodarstvenika s ciljem poticanja održivog razvoja Europske Amazone", istaknula je voditeljica Mura - Drava - Dunav inicijative u WWF Adriji Ivana Korn Varga.