Objavljeno 14. rujna, 2021.
Iskustva svjetskih kriza pokazala su da se stvari počinju "urušavati" nakon godinu dana, ili čak i više, istaknuto je
Pandemija koronavirusa u ovom trenutku nije povećala broj siromašnih u četiri najveća hrvatska grada - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku - ali iskustva svjetskih kriza pokazuju da problemi i "urušavanja" dolaze s nekoliko godina odmaka, stoga je važno biti spreman odgovoriti i na eventualne nove izazove. Zaključak je to 3. konferencije inicijative velikih gradova pod nazivom "Utjecaj epidemije COVID-19 na siromaštvo - socijalne i demografske posljedice i izazovi‘‘, čiji je domaćin Grad Osijek.
"Vrlo je važno da se pravovremeno počne tražiti odgovore na izazove svake krize. Ne smijemo ovoj zdravstvenoj krizi dopustiti da se pretvori u socijalnu. Radimo na osnaživanju socijalnog programa koji mora biti pravovremen, nije usmjeren samo na ljude u siromaštvu, nego i na one koji su u riziku od siromaštva. a to su oni stariji koji su potencijalno najugroženije osobe kroz pandemiju. To su ljudi koji su samci, a veliku ulogu tu odigrava civilni sektor koji ulazi u svaki dom", kaže Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka, dodajući kako se pozitivni trendovi pokazuju povećanim brojem zaposlenih, povećanjem prosječnih plaća, povećanjem prihoda od poreza na dohodak u gradskom proračunu, povećanjem stanogradnje, investicija, europskih projekata... Globalna slika je dobra, no socijalni program mora uvijek biti čvrsta osnova i spas za svakoga tko se nađe, ne svojom krivnjom, u opasnosti. Ovdje se radi o programima pomoći u kući, dostave lijekova, hrane i kuhanih obroka na kućni prag, što je i jedan od programa uvedenih u vrijeme pandemije u Osijeku. Kristić navodi da je trenutačno više stotina korisnika, čak blizu tisuću, s obzirom na to da su podizali prihodovne cenzuse s ciljem zaštite sugrađana starijih od 65 godina, odnosno radno nesposobnih i teško pokretnih, a koji nemaju srodnika, obitelji ili susjeda koji im mogu pomoći.
Pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Romana Galić podsjetila je da je upravo Grad Zagreb 2019. godine krenuo s ovom inicijativom radi razmjene iskustava ublažavanja siromaštva u gradovima. "Osim s pandemijom Zagreb se susreo i s izazovima potresa, i s obje te situacije uspijevamo izići nakraj", poručila je Galić, dodajući kako su online istraživanja pokazala da je među nezaposlenim osobama 24 posto onih koji su izgubili posao zbog pandemije i 77 posto ispitanih reklo je da nakon svih ovih izazova lošije žive.
Magda Vrvilo, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju Grada Splita naglasila je potrebu zajednički planirati i zajednički birati ciljeve da bi mogli imati što kvalitetnije mjere za građane, a Karla Mušković, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke, istaknula je pak da njihov socijalni program koristi približno sedam tisuća korisnika, a broj pomoći godišnje je oko 14 tisuća.
Tomislav Prusina
VULIN: BILJEŽIMO POZITIVNE TRENDOVE
Mnogi naši sugrađani u vrijeme pandemije koronavirusa susreli su se s brojnim teškoćama, no činili smo sve da im pomognemo i olakšamo to razdoblje. Zabilježili smo u tom razdoblju čak i pozitivne pomake, imamo povećano zapošljavanje, a smanjio se trend iseljavanja, povećan je broj novorođene djece, a imamo i 15 učenika više upisanih u prve razrede nego godinu prije pandemije. Činit ćemo i dalje sve da onima kojima je zaštita najpotrebnija pomoć dođe na vrijeme kako bismo što manje osjetili efekte pandemije”, kaže Dragan Vulin, zamjenik osječkog gradonačelnika.
Romano Kristić
pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka
Radimo na osnaživanju socijalnog programa koji mora biti pravovremen, nije usmjeren samo na ljude u siromaštvu, nego i na one koji su u riziku od siromaštva.