Prema informaciji koju smo dobili iz gradske uprave, za nešto više od mjesec dana, preciznije 18. listopada, nastavit će se obnova osječkog pješačkog mosta, kada će most biti zatvoren za promet.

Riječ je o drugoj fazi radova u kojoj će se obnavljati hodna površina mosta, a predviđeni rok trajanja radova je kraj lipnja 2022. godine. Taj će posao izvesti tvrtka Sitolor d.o.o. iz Slavonskog Broda, specijalizirana za izgradnju, sanacije i rekonstrukcije inženjerskih konstrukcija i izvođenje specijalističkih radova u građevinarstvu, a vrijednost ugovorenih radova u ovoj fazi iznosi 8.420.347,50 kuna s PDV-om.

Hodna se površina sastoji od 50 armiranobetonskih ploča presvučenih asfaltom koji je prethodno potrebno potpuno ukloniti i očistiti. Kako je najavljeno, predviđena je sanacija 45 ploča, a pet je potrebno potpuno zamijeniti. Predviđena je i zamjena oštećene armature, nakon čega i zaštitno premazivanje, a u trećoj i posljednjoj fazi obnova ograda.

Podsjetimo, prošle je godine između kolovoza i prosinca obnovljena čelična konstrukcija mosta. Bio je to vrlo zahtjevan posao za koji su bili angažirani i alpinisti. Izvedena je potpuna zamjena gornjih priključnih elemenata (ukupno 102 komada), antikorozivna zaštita čelične užadi, čišćenje i uređenje te antikorozivna zaštita pilona, kao i sanacija upornjaka. Taj je posao odradila samoborska tvrtka MAR d.o.o., a vrijednost je radova iznosila 3.018.900 kuna.

Prema projektantskom troškovniku, ukupan je iznos za potpunu sanaciju pješačkog mosta 16.333.637,50 kn s PDV-om.

Kako nam je prilikom izvođenja prve faze obnove rekao glavni projektant i nadzorni inženjer Mate Baričević, mostovi poput pješačkog u Osijeku vrlo su rijetki, u Hrvatskoj ne postoji ni jedna takva konstrukcija, u bližem okruženju samo Budimpešta ima nešto slično. Stoga je i sanacija mosta vrlo zahtjevan i zapravo filigranski posao koji malo tko može obaviti. Cijeli posao zato zahtijeva mnogo pažljivog planiranja i iznimno preciznu izvedbu prilikom rekonstrukcije.

Raspon konstrukcije pješačkog mosta, koji je do Domovinskog rata nosio ime Most mladosti, iznosi 210, visina pilona 35, a širina hodne površine pet metara. Zanimljivo, most je prema tadašnjem Generalnom urbanističkom planu trebao biti izgrađen nešto nizvodnije, od Iktusa prema Copacabani, no odlučeno je kako je sadašnja lokacija, koja se nadovezuje na Stepinčevu ulicu, primjerenija. Svečano je pušten u promet 27. srpnja 1980., a otvorio ga je tadašnji osječki gradonačelnik Ivica Fekete, od kojega je i potekla inicijativa za njegovu izgradnju, zbog čega postoji ideja da se već dugo bezimenom mostu nadjene Feketeovo ime.