Uvođenjem eura povećat će se standard hrvatskih građana, nestat će valutni rizik, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala i kreditni rejting. Istaknuo je to u ponedjeljak premijer Andrej Plenković na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na kojoj je sudjelovao i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis. Euro će imati utjecaja i na olakšavanje hrvatskoga izvoza, a ujedno i na dolazak turista, dodao je hrvatski premijer te istaknuo da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023.

Podsjetio je da je strateški prioritet Vlade ući u dvije dublje integracije na razini Europske unije. "Jedna je šengenski prostor, za koji smo već sada pripravni, a vjerujem da ćemo doći na dnevni red političkoga odlučivanja krajem ove ili početkom iduće godine, a druga je ulazak u europodručje", kazao je. Naglasio je i da je ulazak Hrvatske u europodručje jedna od obveza koja je prihvaćena pristupanjem u Europsku uniju. "Kada je Hrvatski sabor potvrđivao ulazak Hrvatske u Europsku uniju, tada je i prihvatio naše članstvo u europodručju, a to je ujedno, samim time, bila i tema o kojoj se odlučivalo na referendumu o ulasku u Europsku uniju", kazao je premijer Plenković. Ponovio je i da je usporedba kretanja plaća i cijena u novim državama članicama iz srednje Europe u razdoblju od uvođenja eura do danas pokazala kako su se brutoplaće povećale znatno više od razine cijena. "Sve obveze koje smo preuzeli ulaskom u Europski tečajni mehanizam II, dodao je, ispunit ćemo na vrijeme, a rok je kraj ožujka 2022. godine", rekao je Plenković. Naglasio je da je vrlo važno voditi računa o ispunjavanju kriterija iz Maastrichta, pri čemu je najvažniji element proračunski deficit. Vlada planira deficit na razini oko 3,8 posto BDP-a, dodao je.

U sljedećim tjednima Hrvatska bi trebala dobiti i avansna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, više od 800 milijuna eura, za pokretanje projekata koji su kandidirani. "Kada kombiniramo Višegodišnji financijski okvir i Nacionalni plan oporavka i otpornosti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, onda sve zajedno za ovo desetljeće Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura europskih sredstava. To je okolnost kakvu nikada do sada nismo imali i to je generacijska prilika i generacijska odgovornost da je što bolje iskoristimo", poručio je predsjednik Vlade.

Dombrovskis je pohvalio političku volju hrvatske Vlade za pristupanje europodručju. Istaknuo je da se hrvatsko gospodarstvo dobro oporavlja, navodeći podatak o rastu od 16 posto u drugom kvartalu. Istaknuo je da je puno koristi za države koje pristupaju eurozoni - s obzirom na to da je euro stabilna valuta, druga po snazi na svijetu.



Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić podsjetio je da je Hrvatska prošle godine, osim što je ušla u ERM II, ušla i u zajednički sustav nadzora i zajednički sustav rezolucije. Istaknuo je da se hrvatsko gospodarstvo, prema svim podatcima u ovom trenutku, oporavlja bolje od projekcija, što će olakšati i ispunjavanje kriterija za uvođenje eura. "Hrvatska u odnosu prema drugim, pogotovo novim zemljama članicama, uvođenjem eura može profitirati najviše od ulaska u eurozonu jer ima de facto najveću razinu eurizacije", poručio je.

Na konferenciji za novinare premijer je komentirao inicijative o referendumu za ulazak u europodručje, istaknuvši kako one dolaze od aktera na političkoj sceni "koji nisu crno ispod nokta pridonijeli pristupanju u Europsku uniju". Kod njih se, dodao je, vidi da nemaju nikakav element identifikacije s tim procesom i reformama poduzetim u proteklih 20 godina. "Naš stav je jasan. Hrvatska će usvojiti euro na vrijeme, na dobrobit i korist hrvatskih građana i hrvatske ekonomije", poručio je. Potpredsjednika Dombrovskisa novinari su pitali očekuje li rast inflacije u Hrvatskoj nakon uvođenja eura. Kazao je da učinak eura na cijene treba pozorno pratiti te da će se tome pitanju trebati pokloniti posebna pozornost. Neko će se vrijeme, dodao je, cijene paralelno iskazivati kako bi se građani naviknuli na novu valutu, a nadležna tijela pratit će cijene kako se ne bi iskoristilo uvođenje eura za podizanje cijena. Rekao je da postoji oko 0,1 do 0,2 posto utjecaja na porast cijena od uvođenja eura. "Nismo vidjeli da bi rasla inflacija u državama koje su recentnije pristupile eurozoni", poručio je.