Objavljeno 11. rujna, 2021.
Svim popisivačima preporučeno je da imaju COVID potvrde * Podatci su tajni
U ponedjeljak, 13 rujna, u Hrvatskoj počinje prvi digitalni popis stanovništva, a do 26. rujna traje samopopisivanje, odnosno faza u kojoj se građani mogu samopopisati preko sustava e-Građani. U drugoj fazi, od 27. rujna, na teren izlaze popisivači koji će preko osobnog intervjua popisati one koji se nisu samostalno popisali.
Maske i razmak
"Ovo je prvi digitalni popis koji se povodi u Hrvatskoj na ovakav način od kada se provodi popisivanje stanovništva. Napustili smo papirnate obrasce, prvi se put građanima pruža mogućnost da se samostalno popišu, ne samo sebe nego i sve članove svoga kućanstva", istaknula je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković na konferenciji za novinare u petak.
U drugoj, terenskoj, fazi popisivanja popisivači također neće koristiti papirnate obrasce, već prijenosna računala.
S obzirom na epidemiju COVID-19, svim popisivačima preporučeno je da imaju COVID potvrde, a pridržavat će se epidemioloških mjera, nositi masku i paziti na razmak. Savjet je da se samo popisivanje, ako je to moguće, obavi i izvan prostorija kućanstva odnosno stana (dvorište, terase, hodnici). "Nadamo se da epidemiološka situacija neće biti prepreka održavanju popisa", rekla je ravnateljica.
Na terenu će biti ukupno 7911 popisivača, u državnom proračunu predviđeno je 177 milijuna kuna za provođenje popisa, a koliko će na kraju koštati ovisit će upravo o tome koliko će se građana samopopisati jer su terenski popisivači plaćeni prema broju osoba koje popišu. Sveukupno će na popisu stanovništva biti angažirano 9,5 tisuća osoba. Naime, uz popisivače tu su i kontrolori i koordinatori.
Svi podatci koje se dobije popisom i sva istraživanja koja nakon njega uslijede povjerljivi su i službena su tajna te se ne mogu koristiti ni u kakve druge svrhe, već isključivo statističke.
Državni tajnik Bernard Gršić očekuje da će se samopopisati velik broj građana, a trenutno ih je u sustavu e-Građani prijavljeno više od 1,4 milijuna. Prijaviti se u popisni upitnik građani mogu koristeći vjerodajnice (e-osobna iskaznica, token i dr.) i potom odgovaraju na pitanja. Jedna osoba (referentna osoba) ispunjava upitnik za sve osobe u kućanstvu, a kako bi si olakšali ispunjavanje, dobro je prije početka popunjavanja obrasca, pripremiti osobne identifikacijske brojeve svih članova kućanstva, odnosno podatke vezane uz, primjerice, zaposlenje.
Prepoznatljivi
U samom popisnom upitniku prvi dio odnosi se na identifikacijske podatke, potom su tu tri pitanja o kućanstvu, nakon toga 19 pitanja o stanu, a na kraju su podatci o osobi i potrebno je dvadesetak minuta za njihovo ispunjavanje. "Nikad ne odgovaraju sve osobe na sva pitanja jer je netko umirovljenik ili učenik pa ne odgovara na pitanja o zaposlenju, ili ako niste mijenjali mjesto boravka preskačete sva pitanja o migraciji", objasnio je glavni koordinator popisa Damir Plesac. Kad se građani samopopišu, na kraju na ekranu računala dobivaju šifru koju trebaju spremiti i čuvati do druge faze popisa. Tada tu kontrolnu šifru daju popisivaču kada dođe u njihovo kućanstvo.
Popisivači na terenu u osobnom intervjuu, uz pomoć računala, popisuju sve koji to nisu napravili u prvoj fazi sami. Imat će akreditaciju i bit će prepoznatljivi jer će, uz računalo, nositi i majicu s logom popisa stanovništva.
Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje, podatci koji se prikupljaju nužni za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja, a cilj je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i obilježjima kućanstava i stanova. Provodi se prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom popisa. Popisuju se državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koji imaju prebivalište u Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku popisa imaju boravište u Hrvatskoj.
Dijana Pavlović
POPISIVANJE MANJINA I BORAVIŠTA
Na upit novinara hoće li se i kako popisivati pripadnike nacionalnih manjina, Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova, kazao je da je praksa da se popisivači u tom slučaju biraju s onog područja u kojemu se obavlja popisivanje. “Oni bolje poznaju lokalnu zajednicu. Ako na tom području žive nacionalne manjine, normalno je da popisivači budu pripadnici manjine. Ali to nije pravilo. Ima područja u kojima živi miješano stanovništvo”, rekao je Plesac. Odgovorio je i na pitanje što s onima kojima je adresa boravišta različita od adrese prebivališta. “Najčešće osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba ima prebivalište na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba provodi najveći dio vremena. Ima jako puno pitanja građana baš na tu temu, posebno naših državljana koji žive vani”, kazao je. Kada je riječ o upisivanju vjeroispovijesti, Plesac je rekao da je to pitanje novo. “Ako osoba nije član nijedne vjerske zajednice, to će moći i izraziti”, rekao je.