Magazin
RAZGOVOR: NIKŠA NIKOLIĆ

Razvojni model trebao bi biti zasnovan na svim našim mogućnostima
Objavljeno 11. rujna, 2021.
DR. SC. NIKŠA NIKOLIĆ, REDOVITI PROFESOR U TRAJNOM ZVANJU PRI EKONOMSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U SPLITU

Objavljeni podatak Državnog zavoda za statistiku o tome da je hrvatsko gospodarstvo na godišnjoj razini u drugom kvartalu poraslo za 16,1 % nesumnjivo budi optimizam, posebno imamo li u vidu da je to prvi rast nakon četiri kvartala pada i istodobno najveći od 1996. te da će se najvjerojatnije preliti i na treći kvartal. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi o izračunu na godišnjoj razini pri čemu se kao baza uzima drugi kvartal prošle godine karakterističan po proljetnom lockdownu te rekordnom padu BDP-a od 14,4 %. To naglašavam jer smatram da treba biti oprezan prilikom zaključivanja o tome jesmo li izišli iz recesije - kaže dr. sc. Nikša Nikolić, redoviti profesor u trajnom zvanju pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te dodaje:



NIZOZEMSKA BOLEST


- Naime, ako s godišnjeg načina izračuna prijeđemo na kvartalni, i pri tome kao bazu uzmemo rezultate postignute u prvom kvartalu ove godine, onda ćemo doći do zaključka da je BDP u drugom kvartalu zabilježio pad od 0,2 %, što nam još ne daje argumentaciju da kažemo da je recesija iza nas. Međutim, to zasigurno ne umanjuje postignuti rezultat koji je iznad europskog prosjeka i koji nas stavlja uz bok zemalja koje su imale najviše stope rasta BDP-a kao što su, primjerice, bile Španjolska, Italija, Francuska, Mađarska i sl. Istodobno, postignuta stopa rasta indikator je uspješnosti mjera koje je poduzela hrvatska Vlada na planu očuvanja gospodarske aktivnosti i radnih mjesta. Suprotno svim pesimističnim predviđanjima koja su govorila o tome da će hrvatski oporavak trajati duže nego što je bio nakon krize iz 2008., rekordni porast BDP-a postignut je samo godinu dana nakon svih gospodarskih poteškoća koje je sa sobom donijela pandemijska kriza. Brzina oporavka može se zahvaliti znatno boljoj makroekonomskoj poziciji od one koju je Hrvatska imala prije krize 2008. Zanimljivo pitanje koje se pri tome postavlja je - što je najviše pridonijelo realizaciji ovakve stope rasta? Rast BDP-a posljedica je svih sastavnica BDP-a. Spomenimo pri tome, na godišnjoj razini, izraziti porast izvoza i uvoza roba i usluga, nešto manji porast potrošnje kućanstava i brutoinvesticija u fiksni kapital te najmanji porast državne potrošnje. Svemu ovome, nesumnjivo, treba dodati ukidanje lockdowna te veći stupanj liberalizacije pandemijskih mjera, što je itekako olakšalo poslovanje poduzetnika. Kako još uvijek, nažalost, ne možemo govoriti o završetku pandemijske krize, njezino daljnje moguće rasplamsavanje uvijek postoji kao realna opasnost normalnoj gospodarskoj aktivnosti i daljnjem rastu BDP-a.

Posljednji makroekonomski pokazatelji navode na korekciju u projekciji kretanja BDP-a za ovu godinu, ministar Marić najavljuje kako bi BDP mogao porasti čak za sedam posto... To su također odlične vijesti; koji su glavni generatori rasta BDP-a u Hrvatskoj ove godine? Uspjeh turizma vjerojatno je jedan od glavnih faktora...

- Složio bih se s konstatacijom da je u ovoj godini upravo turizam predstavljao jedan od glavnih generatora porasta BDP-a. Nakon što se pandemijska kriza smanjila sa sve većim stupnjem procijepljenosti, prirodno je da su se ljudi zaželjeli turističkih putovanja. Turizam se poput ptice feniks digao iz pepela, a Hrvatska je nakon velikog pada turističkog prometa u prošloj godini postala jedna od najatraktivnijih europskih destinacija. Rezultat toga je ostvareni turistički promet koji se mimo svih očekivanja u velikoj mjeri približio onome iz 2019. i nesumnjivo generirao porast BDP-a. Međutim, nije ovo prvi put da nas turizam "spašava" u kriznim situacijama te da u njemu uvijek tražimo "spas" kada gospodarska aktivnost zbog bilo kojeg razloga zastane. Ipak, glede uloge turizma u razvojnom modelu Hrvatske, ponovit ću stav koji sam u javnosti već iznosio kada je pandemijska kriza pokazala svoje razorno djelovanje na gospodarstvo Hrvatske, a to je da turizam može biti značajan pokretač gospodarskog razvoja, ali nikako njegov temelj.

INFLATORNA KRETANJA


Možete li nam tu Vašu tezu, na koju upozoravaju i drugi ekonomisti, šire obrazložiti, pojasniti...?

- Dosadašnja zasnovanost hrvatskog modela razvoja na turizmu pokazatelj je da Hrvatska boluje od tzv. nizozemske bolesti. Sam termin "nizozemska bolest" nastao je na temelju ponašanja Nizozemske, kada je na njezinu teritoriju pronađen plin i kada je prevladalo mišljenje da se na njemu može temeljiti cjelokupni gospodarski razvoj. Nizozemska se, srećom, brzo uvjerila u to da je takvo razmišljanje pogrešno, ali je u teoriji sam termin ostao. Imamo li u vidu što se u posljednjim desetljećima događalo u Hrvatskoj, dolazimo do zaključka da između nje i Nizozemske ne postoji nikakva razlika, osim što u Hrvatskoj nije postojao plin već predivne prirodne ljepote i turizam kao način njihova iskorištavanja. Pri tome se zanemario razvoj ostalih gospodarskih djelatnosti, a, što je najgore, ni turizam koji smo stavili u prvi plan nismo iskoristili kao pokretač razvoja ostaloga gospodarstva koje je s njim izravno ili neizravno povezano. Turizam je, naime, morao poticati razvoj poljoprivrede, stočarstva, male brodogradnje itd. Da se to nije dogodilo svjedoče gospodarska i demografska slika Slavonije i Like, problemi s kojima se suočavaju naša velika i mala brodogradilišta i sl. Svemu tome treba dodati i činjenicu da se Hrvatska dodatno uljuljala u razvoj zasnovan na turizmu zbog činjenice da nismo bili izloženi problemima s terorizmom te smo slovili kao jedna od najsigurnijih turističkih destinacija. Ako se pak opet vratimo na razmatranje uloge turizma u ovoj godini, uočit ćemo da su se sve prethodno kazane slabosti ponovno razotkrile. Kao izuzetno atraktivna destinacija ili, drugim riječima ovogodišnji "turistički hit", Hrvatska je privukla neočekivano velik broj turista. Ekonomskim rječnikom kazano, došlo je do velike turističke potražnje, ali i nemogućnosti hrvatskog gospodarstva da je zadovolji. Radi se pri tome o nemogućnosti da se zadovolji turistička potražnja za hranom te potrošnim dobrima i uslugama. To je s jedne strane rezultiralo povećanim uvozom zbog jednostavnog razloga što sve što ne možete sami proizvesti, morate nadoknaditi uvozom. Povećani uvoz je, logično, smanjio porast izvoza koji se ostvaruje po osnovi turizma i konačni rezultat je bio takav da turizam nije pridonio povećanju BDP-a u onoj mjeri koliko je to mogao. No na tome ova priča ne završava. Naime, osim povećanog uvoza, turistička potražnja rezultirala je i pritiscima na cijene. U situaciji velikog priljeva turista postojeća ponuda hrane, potrošnih dobara i usluga postaje nedostatna, što za svoju posljedicu ima porast njihovih cijena. Argumenti u smjeru dokazivanja točnosti ovog razmišljanja nesumnjivo su znatno više cijene s kojima smo se susreli u našim turističkim gradovima, ali i porast cijena turističkog smještaja. Porast cijena ima, međutim, negativne učinke kako na hrvatske građane tako i na turiste. Na hrvatske građane zato što ovaj problem osjećaju na najbolniji mogući način, tj. na svom džepu, na što su svi itekako osjetljivi. Međutim, mislim da je puno teži učinak porasta u formiranju inflatornih očekivanja i ponašanja ljudi u skladu s njima. Turisti pak porast cijena subjektivno prosuđuju na temelju objektivnih kriterija te sukladno s tim mogu doći do zaključka da smo skupa turistička destinacija, a što svakako neće predstavljati plus u njihovu vraćanju na ovu destinaciju idućih godina. Nadalje, slijedeći onu poznatu latinsku izreku fama volat (glas leti), može doći do toga da glas o Hrvatskoj kao skupoj destinaciji odvrati i one potencijalne turiste koji su nas tek namjeravali posjetiti. Sve navedeno govori u prilog osmišljavanja novog razvojnog modela koji bi trebao biti zasnovan na iskorištavanju svih naših mogućnosti i znanju čime će se operacionalizirati dobro nam poznata činjenica da smo mala zemlja velikih mogućnosti.

Ministar Marić upozorava na rastrošnost, a na pitanje kakva nas jesen čeka s obzirom na inflaciju i, osobito, rast cijena hrane, odgovorio je da najnoviji podatci pozivaju na oprez. Vaš komentar? Koliko je realna opasnost da inflacija počne "divljati"?

- Da se inflacija ponovno nalazi u Hrvatskoj potvrdit će svaki njezin građanin jer je u svojoj tekućoj potrošnji svjestan porasta cijena, posebno hrane i energenata. O postojanju inflacije uostalom govore i podatci Državnog zavoda za statistiku. Potrošačke cijene dobara i usluga su u srpnju ove godine porasle za 2,8 % na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. kada je iznosila 3,3 %. Rast potrošačkih cijena pri tome prati rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda koje su u srpnju ove godine porasle na godišnjoj razini za 7,9 % što je najveća stopa porasta od travnja 2011. U svjetlu ovakvih kretanja cijena nameću se brojna pitanja. Među njima posebno bih izdvojio pitanja zašto dolazi do pojave inflacije, je li njezin teret podjednako osjećaju sva kućanstva te, konačno, je li postojeći porast cijena prolaznog karaktera ili će cijene na jesen nastaviti rasti. Krenut ću redom. Pojava inflatornih kretanja u Hrvatskoj prati trend rasta inflacije na globalnoj razini. Razlog i jednoga i drugoga je oporavak kako globalne tako i nacionalnih ekonomija od do sada najveće i svijetu nepoznate pandemijske krize. Njezino jenjavanje, popraćeno liberalizacijom mjera ograničavanja aktivnosti usmjerenih na suzbijanje širenja virusa, rezultiralo je otvaranjem gospodarstava, porastom domaće i inozemne potražnje te posljedično porastom cijena na robnim burzama i pritiskom na porast potrošačkih cijena. Tipičan primjer toga je porast cijena žitarica koji je u Europi nastao kao posljedica velike kineske potražnje u cilju pokretanja svinjskog uzgoja. U davanju odgovora na drugo postavljeno pitanje o tome osjećaju li teret inflacije sva kućanstva isto potrebno je vratiti se na prethodno iskazanu konstataciju da hrvatski građani najviše osjećaju inflaciju kroz porast cijena hrane kao i energenata. Pri tome valja imati u vidu da su se udjeli pojedinih proizvoda u vrijeme pandemijske krize znatno izmijenili. Primjerice, iz iskustva znamo da smo smanjili izdatke u svezi s kulturom, rekreacijom i sl., ali da smo povećali izdatke za hranu. Sada kada se pandemijska kriza donekle smanjila, došlo je do porasta cijena hrane čemu treba svakako dodati i porast cijena energenata. To je nesumnjivo označilo udar na dohotke kućanstava, pri čemu će svakako veći udar trpjeti kućanstva s nižim dohodcima od onih s višim, iz čega izvodimo zaključak da ni inflacija ne pogađa svakoga isto.

MOGUĆE OPASNOSTI


Kad smo kod rasta cijena, a time i inflatornih kretanja, na što posebno treba obratiti pozornost...?

- Konačno, prilikom davanja odgovora na posljednje postavljeno pitanje o tome hoće li na jesen cijene nastaviti rasti, trebalo bi uzeti u obzir nekoliko bitnih momenata. U prvom redu pođemo li od prethodno konstatirane činjenice da je postojeća inflacija i u Hrvatskoj, ali na globalnoj razini prateća pojava oporavka gospodarstva nakon pandemijske krize, te dodamo li tome spoznaju da je i porast cijena hrane, ali i energenata prolazna pojava, onda zaključujemo da će na jesen doći do smirivanja inflatornih kretanja, odnosno stabiliziranja cijena. To će na određeni način biti indikator da su gospodarstvo kao i tržišni mehanizam počeli normalno funkcionirati i na strani ponude i na strani potražnje. U Hrvatskoj to vrijedi i kada je riječ o prethodno spomenutom proinflatornom djelovanju turizma pri čemu je nesumnjivo potrebno djelovati kako na tome da gospodarstvo bude u funkciji servisiranja turizma tako i povratno, da turizam pridonosi razvoju svih ostalih gospodarskih djelatnosti koje su s njim izravno ili neizravno povezane. Međutim, bez obzira na ovo optimistično predviđanje, potrebno je upozoriti i na određene potencijalne opasnosti. Prema mom mišljenju, to su inflatorna očekivanja i promjene koje će se najvjerojatnije odvijati na međunarodnom monetarnom planu. Danas se u velikom broju medija piše i govori o inflaciji čime se značajno djeluje na stvaranje inflatornih očekivanja i preko toga percipirane inflacije. Pri tome uvijek postoji realna opasnost da percipirana inflacija djeluje na percepciju stvarne inflacije koja će se zbog toga doimati većom nego što stvarno jest. Nažalost, to može voditi daljnjem rasplamsavanju stvarne inflacije. Naime, precjenjivanje stvarne inflacije u pravilu je popraćeno podcjenjivanjem plaća, što može rezultirati pritiskom na plaće i stvaranjem inflatorne spirale u kojoj rast plaća vodi daljnjem rastu cijena. Dodatnu opasnost od rasplamsavanja inflacije moramo sagledavati u kontekstu međunarodnih monetarnih događanja. Naime, prema predviđanjima velikog broja ekonomskih stručnjaka i analitičara, među kojima je i glasoviti američki ekonomist Nouriel Roubini, koji je stekao nadimak Dr. Doom nakon što je prvi predvidio slijed događanja u financijskoj krizi 2008., vrijeme jeftinog novca i niskih kamatnih stopa je gotovo, što drugim riječima znači ulazak u novo razdoblje koje će biti popraćeno kako rastom kamata, tako i rastom inflacije. Na ovo se treba što prije pripremati je se ne radi o dalekoj, već vrlo bliskoj budućnosti.

S obzirom na sadašnje pozitivne trendove, ako se oni nastave do kraja godine, možemo li za iduću 2022. očekivati nov zamah hrvatskog gospodarstva, ali i provođenje reformi vezano uz ekonomiju, smanjenje PDV-a, porezna rasterećenja...?

- U toj budućnosti Hrvatska mora nužno provoditi sve potrebne reforme u smjeru jačanja gospodarske i monetarne stabilnosti, pridržavajući se kao i do sada svih prihvaćenih pravila koja osiguravaju fiskalnu disciplinu. Pri tome mora biti svakome jasno da će o stupnju oživljavanja gospodarske aktivnosti istodobno ovisiti i kvalitetno punjenje proračuna kao i pritisci na dobivanje proračunskih poticajnih sredstava.

Naglasak treba biti stavljen na izgradnju takvog razvojnog modela koji će na temelju znanja i implementiranja novih tehnologija kao osnove za industrijalizaciju 21. stoljeća omogućiti povlačenje što više novca iz EU fondova koji će biti u funkciji postizavanja gospodarskog rasta, ali i ublažavanja mogućih inflatornih pritisaka koji će se pojaviti u budućnosti.



Darko Jerković
U situaciji velikog priljeva turista postojeća ponuda hrane, potrošnih dobara i usluga postaje nedostatna, što za svoju posljedicu ima porast njihovih cijena...

Suprotno svim pesimističnim predviđanjima, rekordni porast BDP-a postignut je samo godinu dana nakon svih gospodarskih poteškoća koje je sa sobom donijela pandemijska kriza...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BICIKLIZAM NE POZNAJE GRANICE

Vozim, dakle jesam!

2

KONTROVERZNI FENOMEN

Influenceri: Najbolji posao 21. stoljeća ili najveća globalna prijevara?

3

SJEĆANJA U SJENI KORONE: BELGIJA - NAJEUROPSKIJA ZEMLJA

Dan počinje čokoladom, a završava pivom