Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade izjavio je da je manjak u proračunu opće države u prvih šest mjeseci 2021. iznosio 9 milijardi kuna, ili 2,3 % BDP-a. Manjak državnog proračuna iznosio je 9,8 milijardi kuna, ili 2,5 % BDP-a, dok su izvanproračunski korisnici ostvarili višak od milijardu kuna, ili 0,3 % BDP-a, a jedinice lokalne i područne samouprave te županijske uprave za ceste manjak od 175 milijuna kuna, ili 0,04 % BDP-a.

Marić se osvrnuo prije svega na prihodnu stranu, istaknuvši podatke DZS-a o padu BDP-a u prvom tromjesečju na godišnjoj razini za 0,7 % a zatim u drugom tromjesečju i rekordni rast od 16,1 %. Naveo je da je u prvih pola godine prosječna inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila 1,2 %, gdje je najveći doprinos rastu došao od uvozne komponente, odnosno rasta cijena nafte. Upozorio je i na povratak broja osiguranika pri HZMO-u krajem lipnja na pretpandemijsku razinu - njihov broj bio je 1,6 % veći nego godinu ranije.

Ukupni proračunski prihodi u prvoj polovini ove godine porasli su za 22,8 % u odnosu prema lani, na 74,1 milijardu kuna, te su pritom porezni prihodi povećani za 16,9 %, na 37,5 milijardi. "S druge strane rashodi su povećani za 6,9 milijardi kuna, ili 8,9 % u odnosu prema istom razdoblju 2020.", naveo je Marić, dodavši da su tri ključne odrednice povećanja - zdravstvo, gdje je znatan dio povećanja rashoda rezultat dogovora s predstavnicima veledrogerija o svođenju rokova plaćanja na 180 odnosno 120 dana, potom rashodi za zaposlene u skladu s dogovorima sa sindikatima o povećanju plaća te mirovine zbog indeksacije.

Kako se navodi u polugodišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna koji je Vlada prihvatila, ukupni rashodi iznosili su 84 milijarde kuna, ili 8,9 % više nego lani. Rast rashoda ponajprije je rezultat povećanih izdvajanja za lijekove i pomoćni sanitetski materijal za podmirenje dijela dugovanja prema dobavljačima u iznosu od 1,6 milijardi kuna te povećanog transfera HZZO-u u iznosu od 2,7 milijardi kuna. Na rast rashoda utjecalo je i veće izvršenje ukupnih rashoda za zaposlene, što je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora. Također, povećani su rashodi za program mirovine i mirovinska primanja za 812,7 milijuna kuna.H