Objavljeno 10. rujna, 2021.
Belajdžić: Apsolutno ne stoje tvrdnje da Grad Osijek nije vodio računa o drvoredu
U petak će u osječkoj gradskoj upravi biti otvorene ponude zainteresiranih konkurenata za gradnju cestovnog podvožnjaka u Ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića.
Infrastrukturni je to projekt čija je realizacija vrijedna ukupno 93 milijuna kuna, a njime će se južni ulaz u Osijek, nekada najprometniji, u cijelosti rasteretiti čekanja ispred "spuštene rampe" i prolaska vlaka. Iznos za gradnju podvožnjaka u potpunosti osiguran iz Europske unije i državnog proračuna, što znači da je gradski proračun, kada je o njemu riječ, potpuno rasterećen. No čak i kada je u pitanju projekt ovako iznimnog značaja za građane Osijeka, postoje određene građanske inicijative koje u njemu ne vide rješenje, nego problem. Na lokaciji budućeg podvožnjaka Čepinska je drvored platana, pa u ime brige za njih upozoravaju kako je projektom planirano rušenje 29 platana, te se opiru, kako tvrde, "betonizaciji zelenih površina". Na naš upit jesu li možda u pravu, Ljiljana Belajdžić, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša Grada Osijeka, ističe kako pozdravlja svaku građansku inicijativu, ali se i pita "otkud toliko nepovjerenja".
- Apsolutno ne stoji da mi u gradskoj upravi ili projektanti nismo vodili računa o drvoredu. Znamo što radimo i vodimo računa o tome što radimo, pitanje drvoreda je nešto što smo znatno prije apsolvirali - kaže Belajdžić te navodi nekoliko detalja. Kaže kako informacija kako će se ukloniti 29 platana u drvoredu nije točna. Na potezu zahvata, a on uz Mandićevu obuhvaća i ulice sv. Ane i Silvija Strahimira Kranjčevića, doista jest troškovnikom predviđeno uklanjanje 29 stabala ali različitih vrsta. Na trasi u Mandićevoj samo je 16 stabala, 15 platana i jedna lipa.
- Od tih 15 platana koja su predviđene za uklanjanje vjerojatno možemo sačuvati pet platana uz Židovsko groblje. Naglašavam kako je projektom predviđeno da se uz novu prometnicu sadi 57 novih stabala. Riječ je o 30 javora te 14 bijelih divljih kestena i 13 crvenih. Ne slučajno njih, jer to su prikladne vrste za ovo podneblje i bit će to već uzgojena formirana stabla. Dakle umjesto deset, doći će puno više novih stabala čiji će životni vijek pratiti vijek ovog projekta - kaže naša sugovornica.
Dodaje kako su u ovom trenutku fokusirani na što uspješniji početak radova, jer valja znati da ovaj zahtjevan projekt, koji će uz cestovni podvožnjak imati i dva mosta, jedan željeznički i jedan cestovni, moramo završiti do 2023. godine, do kada traje financijsko razdoblje iz kojega su za njega dobivena sredstva.
- U suprotnom će 93 milijuna kuna Grad Osijek morati vratiti iz svog proračuna. Ali, još jednom ponavljam, u ovom projektu sve nam je jednako vrijedan izazov, pa tako i sačuvati platane koje, za razliku od Anina i Židovskog groblja koja su također u obuhvatu radova, ipak nisu zaštićene povijesne cjeline - kaže pročelnica Belajdžić.
Dario Kuštro
NISU ZAŠTIĆENE
Pročelnica Ljiljana Belajdžić podsjeća kako ovaj drvored na ulazu u južni dio Osijeka (kao i u ostalim ulazima u grad) nisu zaštićeni spomenici parkovne arhitekture. Svojevremeno jest pokrenuta inicijativa za njihovu zaštitu, no nakon mišljenja Državnog zavoda za zaštitu, te izmjenama županijskog prostornog plana, ostavljeno je Gradu Osijeku na odluku hoće li se ti drvoredi zaštititi ili će se na neki drugi način zadržati i oplemeniti. “Grad Osijek jest nekada počinjao kod Anina groblja i drvored jest bio znak prilaska gradu. U međuvremenu su se granice grada proširile, ali mi i dalje preispitujemo svaku odluku o sudbini platana. Od tristotinjak platana koliko ih je sada do Čepina, ovih desetak na trasi jesu izazov, a ako budu i konačna cijena nadomjestit će ih u svakom slučaju 57 novih”, zaključuje Belajdžić.
ALOHTONA VRSTA
Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije objavila je mišljenje u kojem stoji kako su platane alohtona vrsta i nisu samonikle na ovom području te da “nema značajnu biološku vrijednost, niti će zaštita ovih drvoreda pridonijeti poboljšanju stanja ukupne biološke, geološke ili krajobrazne raznolikosti”.