Termoelektrane na ugljen na području zapadnog Balkana nastavljaju ozbiljno ugrožavati okoliš u zemljama te regije, ali i Europske unije, nakon što su u razdoblju od 2018. do 2020. prouzročile preuranjenu smrt najmanje 19 tisuća osoba, od kojih više od deset tisuća u državama Unije. Zaključak je to novog izvješća udruge za zaštitu okoliša CEE Bankwatch Network i Centra za istraživanje energije i čisti zrak.

Države EU-a i dalje su glavni kupci izvezene električne energije koja je proizvedena u termoelektranama na zapadnom Balkanu, no ona čini samo 0,3 % ukupne potrošnje struje čija je proizvodnja istodobno izvor gotovo polovine količine onečišćenja zraka na europskom kontinentu. Samo 2020. termoelektrane na ugljen u BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu emitirale su dva i pol puta više sumporova dioksida nego sve druge takve elektrane koje još djeluju na području EU-a. Istodobno su u zrak ispustile 1,6 puta više čestica prašine nego što je to bilo predviđeno nacionalnim planovima za smanjenje štetnih emisija. Ukupni trogodišnji troškovi koje pogođene države imaju zbog onečišćenja zraka procijenjeni su na 25,3 do čak 51,8 milijardi eura. Termoelektrane na ugljen na zapadnom Balkanu samo su u 2020. prouzročile dodatne troškove za liječenja i za sustave zdravstvene skrbi te smanjile gospodarske učinke u ukupnom iznosu od najmanje šest milijardi eura, a potencijalno i do 12 milijardi.

Elektroprivreda BiH, unatoč protivljenju struktura EU-a, planira gradnju novog bloka termoelektrane u Tuzli, koji bi se mogao temeljiti na kineskoj tehnologiji. Kineskom tehnologijom opremljena je i termoelektrana kod Doboja izgrađena 2016., koja struju proizvodi eksploatacijom lignita i sada čini najvećeg onečišćivača prašinom u tom dijelu BiH.