Novosti
KREŠIMIR LUETIĆ PREDSJEDNIK HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE

Nužno je obvezno cijepljenje svih zaposlenih u zdravstvu
Objavljeno 6. rujna, 2021.
Posebno čudi da susjedne zemlje imaju značajno veću razinu cijepljenosti

S predsjednikom Hrvatske liječničke komore Krešimirom Luetićem razgovarali smo o aktualnom trenutku u borbi protiv epidemije bolesti COVID-19 u našoj zemlji, a koji nas iznova vodi sve bliže brojci od 1000 novozaraženih dnevno. Dotaknuli smo se razloga za takvu situaciju, kao i slabijeg interesa građana za cijepljenje, s naglaskom i na djelatnike u pojedinim sektorima koji rade neposredno s ljudima, posebice s mladima.



Povjerenje je ključno


Kako komentirate slabiju procijepljenost Hrvatske od velike većine zemalja članica Europske unije?

- Nažalost, na dnu smo europske ljestvice po cijepljenosti i Hrvatska liječnička komora zabrinuta je zbog preniske razine cijepljenosti opće populacije u Hrvatskoj. Posebno čudi da naši susjedi - Mađarska, Italija, Austrija imaju značajno veću razinu cijepljenosti no Hrvatska. Liječnici koriste svaku priliku da razjasne građanima sve nedoumice oko cijepljenja i da objasne onima koji se još nisu cijepili kako koristi od cijepljenja protiv bolesti COVID-19 daleko nadmašuju rizike.

U čemu je problem i kakvu konačnu procijepljenost očekujete?

- Za razinu cijepljenosti u nekom društvu ključno je povjerenje u institucije i u znanstvene autoritete. U Hrvatskoj je povjerenje u institucije značajno niže nego u zemljama zapadne i srednje Europe, što je posljedica načina funkcioniranja i postupanja tih institucija, još i više njihovog nepostupanja. Hrvatska je samo u 20. stoljeću u tri navrata doživjela gotovo potpuno razbijanje dotadašnjih institucija, što je zasigurno imalo utjecaj na dugoročno nepovjerenje. Osim toga, povremeni dvostruki kriteriji u odlučivanju i nekonzistentna komunikacija ključnih državnih tijela u ovoj pandemiji zbunjivali su javnost. Sve ovo ostavljalo je prostor za prodor antiznanstvenih i nestručnih ideja i stavova, prostor za neistine, dezinformacije, antivaksersku propagandu i teorije zavjere koje šire različiti pojedinci i skupine. Kod građana postoji i strah od cjepiva, koji takvi pojedinci dodatno potiču i razjaruju. Očekujem da ćemo, uz jačanje četvrtog vala, u konačnici dosegnuti cijepljenost na razini između 55 i 60 posto odraslih građana.

Kako gledate na pitanje cijepljenja liječnika i posebice medicinskih sestara, kojih se nemali broj nije cijepio?

- Moram naglasiti da su liječnici cijepljeni u vrlo visokom broju, njih oko 85 posto, i svojim primjerom pokazali da se svakako treba cijepiti. Očekujemo da će se sada cijepiti i oni liječnici koji su tijekom proljeća preboljeli COVID-19. Hrvatska liječnička komora zalaže se za cijepljenje svih liječnika, svih zdravstvenih radnika i svih nezdravstvenih djelatnika zaposlenih u zdravstvu. Izvršni odbor HLK-a je u srpnju donio zaključak da, zbog nezadovoljavajuće razine cijepljenosti, smatra opravdanim uvođenje obveznog cijepljenja djelatnika u hrvatskom zdravstvu. Zdravstvena administracija treba o tome donijeti odluku. Cijeli niz europskih zemalja donio je već odluke o obveznom cijepljenju u zdravstvu, poput Italije, Grčke, Mađarske i Francuske. I u Hrvatskoj već postoji obvezno cijepljenje u zdravstvu za hepatitis B, a postoji i obvezno cijepljenje djece protiv nekih drugih zaraznih bolesti. Moramo uvijek biti svjesni da je odgovornost zdravstvenih djelatnika dvojaka. Mi smo, uz odgovornost za svoje zdravlje, odgovorni i za zdravlje naših pacijenata. Pacijenti, kad se razbole, ne mogu birati hoće li ili neće ići u bolnicu i bolnice bi trebale biti mjesta što je moguće nižeg rizika od zaraze koronavirusom. Stoga je nužno cijepiti sve zaposlene u zdravstvu.

Kako gledate na slabiju procijepljenost i učitelja te nastavnika, koji direktno rade i u zatvorenim su prostorima s djecom? Je li povremeno provjetravanje tu dovoljno?

- I nastavnici imaju određenu vrstu dvostruke odgovornosti, kako za vlastito zdravlje, tako i za zdravlje djece koje obrazuju. Nažalost, cijeli niz znanstvenih istraživanja dokazao je kako su djeca također podložna zarazi i da, kad se zaraze, mogu širiti virus u svojim obiteljima. Osim toga, zabrinjavajući je podatak da je u SAD-u krajem kolovoza zbog zaraze koronavirusom hospitalizirano gotovo 2200 djece. Jasno da samo provjetravanje učionica nije dovoljno, nego je potrebno pridržavati se svih propisanih epidemioloških mjera, kao što su maske i razmak. Činjenica je da se i cijepljeni mogu zaraziti, ali istraživanja su pokazala da se cijepljeni mogu zaraziti u značajno manjem postotku od necijepljenih te da slabije šire virus. Medicinska znanost nema nikakve dileme o korisnosti i nužnosti cijepljenja protiv bolesti COVID-19. Stoga pozivam sve naše učitelje i nastavnike da poslušaju stručnjake i znanost, da se cijepe i zaštite sebe i djecu koju podučavaju.

Treća doza


Ima li zakonskih zapreka da se u nekom od tih sektora eventualno odluči o obveznom cijepljenju i koliko to držite opravdanim i realnim?

- Ovo je pitanje za pravne stručnjake, a ne za liječnika. Kao laik u tom području, mogu samo podsjetiti da već postoji zakonom propisano obvezno cijepljenje zdravstvenog osoblja protiv hepatitisa B, pa ne vidim tu zakonski problem.

Kakav je vaš stav spram najavljenog popuštanja mjera, primjerice otvaranja unutrašnjosti kafića za goste?

- Samo otvaranje kafića ne bi predstavljalo veliki problem pod uvjetom da se svi, i zaposlenici i gosti, konzistentno pridržavaju epidemioloških mjera. No, ako će to u praksi značiti da će se u primjerice prostor od 20 kvadratnih metara kafića nagurati 30 ljudi, onda to može predstavljati značajan epidemiološki rizik i pridonijeti ubrzanom širenju zaraze. Možemo se samo nadati da će se u takvim ugostiteljskim objektima svi pridržavati epidemioloških preporuka.

Kako pak vidite nedavni dopis zaposlenicima KBC-a Osijek, a u kojem se sugerira i mogućnost plaćanja odštete necijepljenih djelatnika zaraženim pacijentima?

- Kao što sam već napomenuo, Liječnička komora smatra da je rješenje ove situacije da zdravstvena administracija donese odluku o obveznom cijepljenju svih zaposlenih u zdravstvu, a ne da svoju odgovornost prebacuje na niže razine, tj. na pojedine uprave zdravstvenih ustanova.

Sve se češće govori i o trećoj dozi cjepiva. Kakav dogovor tu očekujete, kada bi to cijepljenje približno moglo početi?

- Upravo su liječnici, uz zaposlenike i korisnike domova za starije, u Hrvatskoj cijepljeni među prvima. Mnogim kolegicama i kolegama prošlo je već osam mjeseci od prve doze. Dobivamo svakodnevno u Komori upite kolega kada će dobiti treću dozu. Cijeli niz europskih zemalja krenuo je u cijepljenje trećom dozom. Smatram da je nužno da Ministarstvo zdravstva i HZJZ žurno donesu odluku o trećoj dozi cjepiva za prioritetne skupine, tj. one najugroženije i one koje su najranije primili prvu dozu, a među kojima su i liječnici te drugo zdravstveno osoblje.



Igor Bošnjak
Ministarstvo zdravstva i HZJZ trebaju žurno donijeti odluku o trećoj dozi cjepiva za prioritetne skupine

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana