Od prethodnog intervjua za Magazin s dr. sc. Helenom Jerković (tada Tomljenović), specijalisticom kliničke psihologije, zaposlenom kao klinički i zdravstveni psiholog u KBC-u Sestre milosrdnice u Zagrebu, prošlo je gotovo godinu dana, u međuvremenu dobili smo cjepiva i počeli se cijepiti, ali smo dobili i nove sojeve koronavirusa i nimalo ugodno saznanje da se najesen očekuje još jedan val zaraze. O tim i nekim drugim pitanjima i ovaj smo put razgovarali s dr. sc. Helenom Jerković...

Koji je zapravo temeljni problem zbog čega svijet nikako da iziđe na kraj s ovom pandemijom?

- Nažalost, mnogo je prepreka, i upravo zato je teže pandemiji stati na kraj. Primjerice, od mutiranja virusa pa i do logističkih ograničenja u proizvodnji, ali velikim dijelom i strahovito puno dezinformacija koje se šire o bolesti i cjepivima, a koje onda narušavaju povjerenje ljudi i čine ih skeptičnima. Određen broj ljudi nije siguran kome vjerovati, čitamo kontradiktorne informacije u medijima, slušamo o prepirkama znanstvenika i aferama… Jasno je da to ne pomaže motivirati pojedince da se pridržavaju epidemioloških mjera i cijepe.



Kad se radi o cjepivima, svijet je s oduševljenjem dočekao njihovu masovnu proizvodnju i primjenu, odnosno početak cijepljenja. No posljednjih mjeseci u mnogim je zemljama, uključujući i RH, splasnuo prvotni polet i pojavio se problem s nedostatnom procijepljenošću stanovništva. Zašto se to dogodilo, zašto mnogi još zaziru od cijepljenja, pa sad imamo, kako je kazao ministar Beroš, i epidemiju necijepljenja...? Dojam je da su mnogi i dalje neodgovorni prema sebi i prema drugima...

- Nepovjerenje prema cijepljenju ipak je dio jedne složenije priče. Stručnjaci koji se bave cijepljenjem i zdravstvenim ponašanjem jako dobro znaju da nepovjerenje postoji otkad postoji i prvo cjepivo. Takvo je nepovjerenje prepoznato od Svjetske zdravstvene organizacije kao jedna od 10 najvećih prijetnji zdravlju ljudi na cijelom svijetu još davno prije nego što se pojavila pandemija koronavirusa. Dapače, nepovjerenje i strah nisu ograničeni samo na cjepiva, već određen broj ljudi odbija koristiti i druge različite vrste lijekova - što općenito nazivamo farmakofobijom, odnosno strahom od lijekova. Dakle, osim što strah od lijekova, nažalost, nije nova pojava, isto tako su neodgovorna zdravstvena ponašanja pojedinaca nešto s čime se medicinska struka često susreće. Pa se tako pojedinci uporno sunčaju u solariju iako znamo koliki to rizik predstavlja za razvoj raka kože, ili nastavljaju pušiti duhan iako znamo koliki je to rizik za brojne bolesti. Prema tome, strah od lijekova i neodgovorna zdravstvena ponašanja zapravo su mnogo češća nego što možda intuitivno mislimo.

Posebnost koronavirusa je ta što je riječ o zaraznoj bolesti, što znači da ponašanja pojedinaca utječu ne samo na njegovo vlastito zdravlje već i zdravlje drugih. To sve također dolazi u fokus radi medijske popraćenosti.

S tim u vezi, uz nove sojeve koronavirusa kojima smo izloženi, kako uopće postići kolektivni imunitet ako se više ljudi ne cijepi, 70-80 i više posto? U borbi za imunitet, tko pobjeđuje - antivakseri, korona, cjepiva i cijepljeni...?

- Da, za postizanje kolektivnog imuniteta potrebno je da većina stanovništva bude cijepljena. Na pitanje tko pobjeđuje mogu samo odgovoriti da nitko ne pobjeđuje, već smo svi na velikom gubitku. Gubitku kvalitete života, gubitku zdravlja, gubitku golih života. U svojoj svakodnevnoj praksi kliničkog psihologa, i ja kao i svi kolege, jasno vidim kolike su posljedice pandemije na naše mentalno zdravlje. Bojim se da ćemo se boriti s tim posljedicama i dugo nakon što se postigne kolektivni imunitet i zaboravimo na sve sojeve koronavirusa. Svjedočimo narušenom mentalnom zdravlju svih - od djece u školama, osoba koje su izgubile posao, obitelji koje se nisu mogle oprostiti od svojih preminulih bližnjih, svih ljudi koji su inače kronično bolesni, a nisu mogli doći do liječnika, žena koje nisu mogle imati pratnju na porođaju, liječnika koji su iznemogli od rada i mnogih drugih.

Sve se više govori o trećoj dozi cjepiva koju ćemo morati primati, a koju već neke zemlje primjenjuju. Što to zapravo znači, da su sadašnja cjepiva slaba, da su nedostatna za zaštitu od novih sojeva, da se ipak brzalo s radom na cjepivima bez dugotrajnije (nije bilo vremena) provjere i testiranja ili nas mutiranje koronavirusa jednostavno sad prisiljava da se izložimo i trećoj dozi? I jamči li takva treća doza neupitno veću sigurnost ili možda bude i četvrte doze? Šteti li i koliko takva višestruka izloženost cjepivu ljudskom organizmu?

- Struka je bila svjesna da će možda ili vjerojatno biti potrebno uvoditi i nove doze cjepiva, a to apsolutno ne znači da sama cjepiva nisu korisna i učinkovita. Naime, gotovo svakodnevno objavljuju se novi podatci koji opetovano pokazuju da cjepiva štite od zaraze i štite od razvitka težih oblika koronabolesti. Važno je razumjeti da je naš imunitet izuzetno složen, kao što je složena i mutacija virusa, te je, ovisno o tome, za neke potrebno višestruko docjepljivanje. I cjepiva protiv drugih bolesti, koja su dio standardnog cijepljenja građana, daju se u više doza. Jednostavan je primjer cjepivo protiv gripe koje se koristi sezonski, a to što se koristi sezonski ne znači da ono nije dobro niti korisno, dapače, dokazano je korisno, sigurno i učinkovito. Koliko će doza cjepiva protiv koronavirusa u konačnici biti potrebno da budemo potpuno sigurni? Onoliko koliko se znanstveno dokaže da je najsigurnije i najučinkovitije. Budite sigurni da cjepiva, kao i svi lijekovi, prolaze rigorozne provjere prije nego što se počnu primjenjivati kako bi se potvrdila njihova sigurnost. Određen se broj ljudi brine što je cjepivo protiv koronavirusa izrađeno "brzo", te se brinu da nije "dovoljno provjereno niti sigurno". Međutim, tehnologija kojom su ova cjepiva proizvedena postoji odavno i godinama se uspješno koristi u proizvodnji drugih cjepiva, što znači da se s proizvodnjom koronacjepiva nije krenulo "od nule", i ta tehnologija nije toliko nova kako se možda čini, već od prije znamo da djeluje.



Za kraj, svi koji smo cijepljeni imamo u mobitelu (ili na papiru) tzv. COVID potvrde koje nam jamče slobodno kretanje i nazočnost raznim skupovima, koncertima, odlazak u kina, restorane... S obzirom na stanje s pandemijom, uvođenje COVID potvrda je posve opravdano jer bolje i COVID potvrda nego novi lockdown, iako se i protiv uvođenja COVID potvrda javljaju sve veći prosvjedi poput onih u Francuskoj. Dojam je da su i u pogledu toga ljudi nesolidarni, neodgovorni, da u svemu vide urotu protiv svojih prava... Vaš komentar na sve to?

- Svakako razumijem nezadovoljstvo koje se kod određenog broja ljudi javlja jer sloboda je naše temeljno pravo i vrijednost. Naročito kad takvo ograničavanje slobode dolazi od institucija i političara kojima inače mnogi nisu skloni i nemaju povjerenja u njih. Kampanja kaže "misli na druge, cijepi se". U redu, međutim osobno bih ovdje dodala "misli na sebe, cijepi se". Naime, sebe same najviše time štitimo, štitimo se od neugodne i opasne bolesti, ali cijepljenjem i dobivamo puno toga. Ljudi se cijepe zbog različitih razloga, netko jer želi putovati, netko želi mirne savjesti provoditi vrijeme s članovima obitelji koji su u rizičnoj skupini, netko jer želi da se društvo što prije vrati u "normalno normalno" i želi nastaviti trenirati omiljeni sport… Mnogi su razlozi.

Voljela bih da svatko tko još nije siguran bi li se cijepio promisli koji su njegovi glavni razlozi za cijepljenje i što time dobiva, i učini to prvenstveno zbog sebe, a onda i zbog svih drugih. Neka svi razlozi za cijepljenje nadvladaju eventualnu zabrinutost. (D.J.)