Da je problem s ambrozijom u tolikoj mjeri uzeo maha pa Osječani koji su alergični na taj korov nerijetko u ovo vrijeme odlaze iz grada kako bi se spasili, već je dobro poznato. Među njima je i Osječanka Dubravka Horvat, učiteljica u Osnovnoj školi Tenja, koja kaže kako bi, da može, uzela neplaćeni godišnji odmor u rujnu kako bi se spasila od zdravstvenih tegoba koje joj svake godine donese cvjetanje ambrozije.

- Imam četiri godine do mirovine i nadam se da ću izdržati jer ovo što proživljavam već više od 20 godina nije normalno! Trenutno mi je, rekla bih to tako, sve "u očima", svrbe me i to ne prestaje unatoč terapiji koju uzimam. Koristim terapiju koju mi je prepisao liječnik, ali i onu na biljnoj bazi, no ipak se sve do listopada svake godine mučim do te mjere da ne izlazim nikamo ako ne moram - priča ova učiteljica koja, osim sa suzenjem, ima problema i s curenjem nosa, pa i svrbežom ušiju, a cijelo joj se lice, kaže, izobliči.

Svjesna je da se situacija neće promijeniti koliko god se ambrozija kosila ili ne. Prisjeća se kako je čak bilo i gorih godina od nekoliko posljednjih, kada su koncentracije peluda bile rekordne. Nedavno se vratila s mora i kaže kako ni obala nije pošteđena ambrozije. Ipak, riječ je o manjim koncentracijama peluda, pa je ondje izdrživo. Povratkom u Osijek, kaže naša sugovornica, svi su joj se umanjeni ili nestali simptomi odmah vratili.

- Nije me spasila ni ova posljednja kiša. Ujutro mi bude najteže, pa iako je kišilo, ipak sam mislila da ću poludjeti od svrbeža očiju. Čak nisam otišla ni u školu zbog tih problema i tražila sam opravdani izostanak. Moja obitelj, prijatelji i kolege dobro su upoznati s mojom situacijom i razumiju me - kaže Dubravka Horvat.

S alergičnima na ambroziju, zbog svoje specijalizacije, susreće se doc. dr. sc. Višnji Prus, voditeljica Zavoda za reumatologiju, kliničku imunologiju i alergologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek, koja kaže kako je, nakon kiše, teško povjerovati da je koncentracija peluda ambrozije i dalje tako visoka. Situacija bude nešto povoljnija nakon promjene vremena, no dr. Prus ističe kako problemi s ovim alergogenim korovom ne jenjavaju, a građani su na mukama.

- Sada, krajem kolovoza, nema nikakve koristi od uklanjanja ambrozije, nego je uklanjanje ambrozije trebalo obaviti još u svibnju i lipnju. I kad ovo kišno razdoblje prođe pa krene suho vrijeme, doći će do otresanja peluda, tako da osjetljivi neće izbjeći probleme. Imali smo jednog pacijenta koji je nedavno htio objaviti "rat" ambroziji i traktorom se zaletio na područje pokriveno tim korovom pa je pritom umalo umro. Ljudima je dosta ambrozije, no ništa ne vrijedi kad je ona u vremenu pulenacije i cvatnje – naglašava naša sugovornica, dodavši kako je u kritičnom razdoblju preporučeno izbjegavanje izlaska na otvoreno, a uzimanje lijekova je obvezno.



Naime, problemi s višim i visokim koncentracijama peluda ambrozije u Osijeku potraju sve do kraja rujna. Kada dođe do znatnijeg zahladnjenja, najčešće početkom listopada, alergičari će, kaže dr. Prus, napokon moći udahnuti i odahnuti. No valja preživjeti do tada pa se tako savjetuje poslušati liječnike. Kad su u pitanju pacijenti, dr. Prus kaže da alergija na ovaj korov jednako pogađa i mlađu i stariju populaciju. Zanimljivo je ipak da kod mlađih osoba imunološki sustav burnije reagira na ambroziju.

- S godinama je taj naš imunološki sustav senzibiliziran, pa su i reakcije blaže. Naravno, to nije pravilo, već smo uočili da mladi imaju teže reakcije nego stariji ljudi. Inače, kad su u pitanju novootkriveni pacijenti, njih šaljemo na obradu tek nakon prestanka sezone cvatnje ambrozije i tada ih testiramo. To je pravilo jer se pod terapijom zbog mogućih lažnih negativnih rezultata testiranje ne provodi, tako da očekujemo nove pacijente tek za oko mjesec i pol do dva - kaže dr. Prus.

- Činjenica je da se ambrozija posvuda širi, čak je ima i na moru, nerijetko se prenosi na automobilskim gumama. Ne preostaje drugo nego da si pacijenti, slušajući savjete i uzimajući terapiju, pomognu koliko mogu - zaključuje dr. Prus.