Zbog suše, Kine i poremećaja najveće poskupljenje hrane od 2014., u rujnu idu i kruh i meso
Iako je sezona, cijena povrću ne popušta, kilogram kupusa na đakovačkoj tržnici, primjerice, stoji od šest do osam kuna, a u ovo doba, kaže povrtlarka Marija Kovač iz Vladislavaca, trebao bi biti do pet kuna. Ne pada ni cijena kraljici sezone paprici – od osam do deset kuna, kao ni rajčici. Kilogram mahuna je, kaže OPG-ovka Blaženka Škorvaga iz Punitovaca, čak 30 kuna, a u ovo doba ne bi smio biti veći od 20 kuna, itd. U pozadini proizvodnje je dugotrajna suša, ali i drugi poremećaji, kao i sve slabija zaštitna sredstva, pa se povrtlari bore s brojnim nametnicima, a najavljuju i poskupljenja "kemije". "Struka treba poraditi na sjemenju koji će izdržati sve veće temperature", upozorava Kovač.
Ulje 16 kuna
Osim na tržnici, kupci se poskupljenjima suočavaju i na trgovačkim policama, a "kralj poskupljenja" je ulje. Dok se donedavno na akcijama moglo naći i za sedam kuna, sada je na akciji 11 i 12, a u "punoj" cijeni 15 i 16 kuna. "Ulje je od travnja šest puta išlo gore", kaže direktorica đakovačke trgovačke kuće Menalo Vedrana Punda. Razlog je rast cijena uljarica; uljana repica poskupjela je 53 posto, a trend je to koji se veže i uz mnoge druge osnovne sirovine, pa se kulminacija poskupljenja hrane veže uz jesen.
– Dio proizvoda već je išao gore tijekom ljeta, a sada dobivamo cjenike dobavljača prema kojima udarna poskupljenja idu od rujna. Poskupljenja sirovina su na cijelom tržištu. I šećer je išao gore nekoliko puta i neće ga biti, povlačit ćemo ga izvana - najavljuje Punda. Gore ide i kava, jer je Brazil pretrpio veliki mraz, a i rekordno su visoki troškovi transporta.Dok su u lipnju na hrvatskom maloprodajnom tržištu cijene hrane prema agregiranom indeksu, ističe glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić, bile na istim razinama kao i u lipnju 2020. - ekstremnije su rasle samo ulju i masti (6,4 %), a mesa, ribe, voća i povrća, sira, mlijeka, kave, čaja, bile u lipnju niže nego lani u prosjeku za 1,1 %. U Komori dodaju i da FAO indeks cijena hrane (mjeri izvozne cijene žitarica, biljnog ulja, mliječnih proizvoda, mesa i šećera), u srpnju pokazuje rast cijena na svjetskom tržištu od 31 % u odnosu prema srpnju 2020. Pritom cijene rastu u istom mjesecu kod žitarica za 29,6, ulja za čak 66,7 %, mliječnih proizvoda za 14,5, mesa za 19,6, i šećera za 44 %.
- Razina cijena za hranu u lipnju ove, a u odnosu na lipanj prošle godine, nije se bitno promijenila, no s obzirom na globalni rast cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda, možemo očekivati rast maloprodajnih cijena prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj u idućem razdoblju - najavljuje Zvonimir Savić. U Komori kažu da je to rezultat poremećaja na strani ponude zbog ekstremnih suša u zemljama velikim globalnim izvoznicama hrane te rasta potražnje gospodarstava koja su stabilizirala epidemiju koronavirusa, primarno Kine, koja je veliki svjetski potrošač i izravno utječe na kretanje globalnih cijena hrane. Usto, u Kini je snažno porasla i potražnja za stočnom hranom zbog obnove stočnoga fonda nakon rješavanja afričke svinjske kuge. Iz Sektora za poljoprivredu HGK-a ističu kako razvoj cijena prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu značajno ovisi o stanju na EU tržištu, s obzirom na to da je Hrvatska dio EU zajedničkog tržišta.
Situaciju pomno prate i u sindikatima, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe da se događa najveće poskupljenje hrane od 2014. naovamo. "Od početno šuljajućeg, poskupljenja su sada očita, drastična", dodaje. S druge strane, Hrvatska je ove godine imala rekordnu žetvu pšenice od 1,1 milijun tona, a žito je postiglo dobru cijenu – za premium zrno i 1,40, a za četvrtu klasu 1,15 kuna. Lani je prosječna cijena pšenice bila 1,10 kuna. Pšenicu prati i izvrsna kvaliteta. I gdje je onda tu kvaka? Direktorica Žitozajednice Nada Barišić pojašnjava to lošim prognozama za jesen i zakonima ponude i potražnje tijekom godine, a što će u konačnici rezultirati poskupljenjem osnovnih sirovina, hrane.
– Cijelu je godinu cijena pšenice visoka zbog potražnje iz Kine te suše, što se odražava na globalni nedostatak žitarica, poput kukuruza, kojemu je cijena sada i do 1,80 kuna. Bilo kakva dobra vijest za jesen može cijenu pšenice povući nadolje, a loša prema gore - ističe Barišić. Istina, za Hrvatskom je prošlogodišnja rekordna godina za kukuruz – skinuli smo ga čak 2,5 milijuna tona, ali i izvezli gotovo milijun tona, a procjene za jesen nisu dobre.– Pokaže li se da će kukuruz biti dobar, cijena pšenice neće biti na ovim razinama, no to su sve špekulacije i prognoze. Tržište pšenice je na ovim razinama zbog loših najava jeseni i žetve koja tada slijedi. Suša nam ne ide u prilog, to izaziva divljanje cijena sirovina, čekaju nas mjeseci poskupljenja hrane – upozorava Barišić te ističe i poskupljenje ambalaže.
Štednja na higijeni
– S ovim cijenama sirovina i ambalaže, mlinsko-pekarska industrija neće moći zadržati istu razinu cijena kao lani, no kupci će se nastojati zadržati akcijama – dodaje Barišić. Rujan će reći svoje, jer nakon dolaska u silos pšenica neko vrijeme treba mirovati, miješa se sa starom, i u rujnu ide u meljavu, pa od rujna možemo očekivati veće cijene, a možda, kaže Barišić, i ranije: veće cijene brašna, pekarskih proizvoda, keksa i vafla, krupice, muesla.
Stočari već duže osjećaju poskupljenja kroz skupu stočnu hranu, pa u tom dijelu intervenira i Ministarstvo poljoprivrede. Stočar i mljekar iz Vetovo-Ozdakovaca Željko Strapač s jeseni očekuje, kaže, katastrofu.
– Poskupljenja hrane već su vidljiva. Meni je u zadnje vrijeme tri puta skinuta cijena mlijeka, a na polici je ono išlo gore. Prvo ti skine na cijeni četiri, pa sedam, pa devet lipa, a na dnevnim količinama od 2000 litara to nije malo – žali se Strapač, pa razmišlja da s mlijeka prijeđe na tov i sistem krava - tele. U Croatiastočaru kažu kako su, kada se gleda indeksacija potrošačkih cijena 2020. na 2015., maloprodajne cijene u Europi rasle su dvostruko više nego u nas.
– Najmanje je poskupjelo meso i mliječni proizvodi – osim u srpnju ove godine, no to će se tek vidjeti. Podsjećam, kod mlijeka i fermenata radi se o povratnoj naknadi. Za srpanj se očekuje lagano povećanje cijena, ali ne svih kategorija mesa. Dosad su u 2021. nešto povećane pojedine kategorije junećeg i telećeg mesa. Nekim proizvodima cijena je pala, nekim porasla, ali skromno. Jači rast i maloprodajnih i veleprodajnih cijena mesa očekuje se u posljednjem tromjesečju, jer stočari još uvijek troše žitarice od lani, no već polako hrane i ječmom i pšenicom roda 2021. - kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
- Poskupljenja hrane najubitačnija su u zemljama u kojima vlada siromaštvo, što je siromašnija, to je u troškovima veći udjel hrane. U Americi se na ukupan mjesečni trošak u kućanstvu na hranu troši od 11 do 13 %, slično je i u Europi, a u razvijenijim zemljama samo od 5 do devet %. U RH je to čak 27 do 28 %, no do 2012. taj je udjel bio i 31 do 32 %. No mjesta zaključku da se poboljšao standard, ili kupovna moć, nema, nego je upravo te godine, sjetimo se svibnja 2012., došlo do poskupljenja struje i plina, pa su ljudi sredstva predviđena za hranu prenamijenili za te energente - ističe Sever.
- Kod nas poskupljenja još nisu toliko vidljiva, jer radimo na velike količine i pripremimo se na najave o njima, pa uzmemo još robe prema starim uvjetima, da našim kupcima što više ublažimo cjenovne skokove - kaže direktorica Menala Punda.
Praćenja sindikata kažu da u poskupljenju hrane građani štede na higijeni, odjeći i obući, odustaju od robnih marki te kupuju velika pakiranja na rasprodajama.
Suzana Župan
Upozoravaju na neprimjereno niske cijene
S posljednjim tjednom u srpnju cijene ratarskih kultura i stočne hrane porasle su u godinu dana 20 do, kao soja, i 100 %, suncokret s 2,5 na 3,5 do 4 kn/kg, a kukuruz dvostruko. Šećer je otišao gore od 5 do 20 %, brašno od 2 do 3 %, tjestenina oko 10 %, a kruh u trgovinama od 2 do 3 %. No, s druge strane, poljoprivredni proizvođači, poput stočara i mljekara, žale se na, kako kažu u Croatiastočaru, neke neprimjereno niske cijene, kao što su one trajnom mlijeku i nekim vrstama i kategorijama mesa. “Na akciji je svinjski but po cijeni ispod 20 kuna, a pilići ispod 15 kuna. To je neprimjereno niska cijena. Nadalje, trajno mlijeko ovih je dana imalo cijenu od samo 3,59 kuna. Svi su farmeri zabrinuti zbog toga. U Njemačkoj je prije nekoliko mjeseci bio pokret da se zabrani oglašavanje ekstremno niskih cijena u sektoru mlijeka i mesa”, ističe direktor Croatiastočara Branko Bobetić. S takvim cijenama pojedinih vrsta, kategorija mesa, ispada da je povrće, koje unatoč ljetu, i dalje drži cijenu, kupcima nedostižnije od kilograma svinjetine.
Prosjek plaće 7104 kn
Prema službenim podacima iz svibnja, prosječna plaća zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj bila je 7104 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 6,7 posto, a realno za 4,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. “Jedino je rješenje za praćenje svih ovih poskupljenja hrane povećanje plaća, a time i mirovina”, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever te dodaje kako je medijalna netoplaća u svibnju ove godine bila 5966 kuna. Sever dodaje i da je do razine tog iznosa u Hrvatskoj bilo približno 750.000 plaća.
Više se troši nego u nepandemijskoj 2019.
- Poskupljenja su i drugdje, primjerice i u graditeljstvu. Razlog je dijelom i u pojačanoj potražnji za građenjem, ne samo u nas, a jer imamo i subvencionirane kredite, pa je povećana potražnja za kvadratima, no koliko su dobili na mostu, izgubili su na ćupriji - dobili su na subvencioniranim kamatama, a izgubili na cijenama kvadrata. Tu je i prethodni prenapuhani nekretninski balon. Investicije su dosta jake, a banke pune kao šipak. Kada raste potražnja, rastu i cijene. U ovom trenutku mi smo u području inflacije s oko 2 %. Očekuje se da će i ova velika ponuda novca iz EU-a također izazvati povećanje cijena, jer će ga trebati potrošiti. Tolika količina novca na mnogim će područjima otvoriti potražnju, pa će i ponuđivači moći podizati svoje cijene. I građani, koji su se susprezali od potrošnje u pandemiji, pokrenuli su neke nove cikluse, i to vodi u povećanje cijena - kaže Sever.
Potvrđuju to i podaci Porezne uprave o fiskalizaciji od 1. siječnja do 8. kolovoza 2021., u odnosu na isto razdoblje nepandemijske 2019. Pokazuju simboličan rast potrošnje - s preklanjskih 108,5 milijardi na 108,8 milijardi kuna dosad u 2021., no uz 11-postotni pad izdanih računa. Najviše ih je u ovoj godini izdano 6. kolovoza - u iznosu od 966 milijuna kuna. Rekorder u iznosu fiskalizacije 2019. bio je 16. kolovoza - 890 milijuna kuna. Znači, i rekordni dani pokazuju porast potrošnje u 2021. u odnosu na nepandemijsku 2019., i to za čak 76 milijuna kuna.