Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora i jedan od zapovjednika obrane Vukovara, Danijel Rehak, govorit će u ime branitelja i stradalnika na središnjoj proslavi vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu 5. kolovoza.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izjavio je kako je stav Ministarstva da je prikladno da se na obilježavanju Oluje u Kninu ove godine obrati jedan od zapovjednika obrane Vukovara. Ta je odluka u javnosti komentirana na različite načine, jedni su je podržali, drugi baš i ne, držeći kako bi se među govornicima trebali naći isključivo sudionici Oluje. Ono što je tim kritičarima nepoznato jest da je i Danijel Rehak bio angažiran u Oluji, odnosno da njegov ratni put nije bio gotov izlaskom iz srpskih logora nakon devet mjeseci zatočeništva.



- Hrvatski sam branitelj i od prvih dana sudionik obrane Vukovara. Prošao sam cijeli pakao vukovarskog ratišta, potom odveden u logor, iz kojega sam izvukao živu glavu i nakon devet mjeseci našao se na slobodi. Mi koji imamo izravne spoznaje o onomu što se u brojnim logorima događalo formirali smo udrugu logoraša kako bismo javnosti iznijeli svoje priče, ali se i zauzeli za prava stradalničke populacije. Imam kontinuitet praćenja svih događaja u Hrvatskoj, uključujući i težak proces ekshumacija - rekao nam je Rehak, dodavši kako će na obilježavanju Oluje biti glas branitelja i stradalnika.

Jasno je da će u obraćanju progovoriti i o obrani Vukovara, posebice stoga što je hrvatska javnost nepodijeljena u stavu kako bez žrtve Vukovara 1991. godine ne bi bilo ni Hrvatske kakva je potom stvorena oružjem te mirnom reintegracijom Podunavlja.

- Za ta tri mjeseca dali smo malo oduška državi da se naoruža i organizira kako bismo se mogli obraniti od neprijatelja. Da su oni prošli kroz Vukovar za dva dana, kako su u startu planirali, sigurno je kako bi tijek događaja bio posve drukčiji. Ne ističem sebe u prvi plan i volio bih da na proslavi govori Branko Borković, koji je bio meni zapovjednik, no ja sam bio zapovjednik drugima. Za govornicom se umjesto mene mogao naći i netko drugi od mojih prijatelja iz Vukovara tko je u obrani Hrvatske sudjelovao od početka do kraja - poručio je Rehak, naglasivši kako je rat za Hrvatsku počeo u Vukovaru i završio u Kninu.

Podsjetio je da je tijekom tromjesečne agresije na Vukovar i nakon okupacije od srpskog neprijatelja, koja je bila neizbježna zato što se hrvatski branitelji više nisu imali čime odupirati, 921 branitelj ubijen, poginuo ili nestao, oko tri tisuće civila je stradalo, ubijeno ili nestalo, a prema nekim službenim brojkama oko šest tisuća Vukovaraca prošlo je kroz pakao raznih vrsta srpskih logora, s tim što mnogi nisu ni došli do njih, nego su putem ubijeni. Taj dio hrvatske povijesti ne smije se nikada zaboraviti, pa je Rehak istaknuo kako kontinuirano treba podsjećati na ulogu Vukovara u stvaranju hrvatske države.



Naveo je kako će u obraćanju nastojati biti što realniji i konkretniji te u konačnici prenijeti poruku hrvatskom narodu kako se svatko od nas mora boriti za našu državu kao za svoju djecu koju odgajamo, a ne očekivati da se država bori za nas.

- Dugih devet stoljeća čekali smo na svoju državu i pomalo mi je čudno kad netko očekuje da nam država bude majka koja će sve učiniti za nas, umjesto da se mi svakodnevno borimo kako bi ona bila što bolja i uspješnija te njezini ljudi što sretniji i zadovoljniji. Kako smo dali svoj obol u stvaranju, tako ga sada moramo dati u njezinu razvoju kako bi generacijama koje dolaze bilo bolje. Možda tu poruku neće svi razumjeti na pravi način, ali stojim iza nje - zaključio je Rehak.

Dan pobjede i domovinske zahvalnost i Dan hrvatskih branitelja te 26. godišnjica VRO Oluja u Kninu će se obilježiti 4. i 5. kolovoza. Središnji dio proslave bit će nešto drukčiji nego prošle godine i održat će se na stadionu NK Dinara. Među zanimljivostima ovogodišnjeg programa je i što će među podizačima zastave na Kninskoj tvrđavi ove godine biti Matea Jelić, rođena Kninjanka, mlada hrvatska tekvondašica koja je na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Tokiju osvojila zlatnu medalju. "Nikad to ne bih odbila. Velika mi je čast", rekla je u utorak Matea Jelić.