Sport
KRALJICA DISKA PREDALA OLIMPIJSKI TRON

Medalja se nudila, ali nisam
mogla naći onaj svoj ritam
Objavljeno 2. kolovoza, 2021.
Najbolji hitac u trećoj seriji od 65.01 metar bio je dostatan za četvrto mjesto

Sandra Perković nakon devet godina predala je olimpijski primat u bacanju diska. Preuzela ga je Amerikanka Vallarie Allman, kojoj je prvi hitac u finalu od 68.98 metara donio zlatnu medalju. Naša Sandra na kraju nije završila ni na postolju, 65.01 metar bio je tek četvrti rezultat.



Takav hitac zadovoljio bi većinu tokijskih finalistica, ali ne i dvostruku olimpijsku i svjetsku te peterostruku europsku prvakinju. Znali smo i prije nastupa da nije u optimalnom izdanju, ali nekako smo vjerovali da će se kući ipak vratiti s odličjem.

Bilo je to čudno finale, na rubu regularnosti. Pred kraj druge serije otvorilo se nebo na Olimpijskom stadionu, jaka kiša donijela je i prekid 50-ak minuta. Prije njega Perković je imala hitac od 62.53 metra, ukupno peti prve serije, a onaj drugi je pak bio nevažeći i za zaborav.

- Željela sam 68 metara u prvoj seriji. Imala sam dobar osjećaj, ali disk je bio pun vode, iskliznuo mi je kroz prste. Drugi pokušaj bio je bez veze, tako se ne baca, a onda je stigla kiša. Nakon povratka sam bacila najbolji hitac, ali nije bilo dovoljno. Ovo su bile smiješne daljine, medalja se nudila, ali nisam pronašla željeni ritam. Ne znam što me je kočilo - rekla je naša atletičarka, koja nije bila zadovoljna uvjetima na borilištu.

- Nešto mi od početka smeta ovdje u Tokiju. Ne volim brze krugove, ostalima je više odgovarao, ali to nije alibi za rezultat. Amerikanka je pokazala kako se to radi na Igrama, baciš daleko, pa neka te onda hvataju - rekla je dvostruka olimpijska pobjednica, koja je za zlato u Londonu bacila 69.11, a u Riju 69.21 metar. Sada je ostala čak četiri metra kraća, a to je podatak koji govori da Sandra nije bila u najboljem izdanju.

- Ovdje moraš doći najspremniji, nitko te ne pita jesi li ozlijeđen. Bilo je problema s Ahilovom tetivom, leđima, pandemija je sve poremetila, ali ne želim sad neke izgovore. Borila sam se koliko sam mogla i više sreće drugi put - rekla je Sandra na kraju sa suzama u očima. Nije mogla sakriti razočaranje, emocije su proradile, jer Sandra nije došla u Tokio nastupiti u finalu, došla je osvojiti zlato, bez obzira na to u kakvom stanju bila. Ovo nije bilo idealno, ali i takva je izazivala puni respekt kod suparnica. Kada je nakon kiše bacila svoj najdulji hitac, nadali smo se daljnjem progresu. Konkurentice za odličja odahnule su tek nakon posljednjeg, šestog pokušaja. Peti je završio u mreži, posljednji je disk odnio na 63.25 metara. Nije to rezultat kojim Sandra Perković namjerava zaključiti nastupe na Olimpijskim igrama. Stoga bolji motiv za Pariz ne treba tražiti. Poznavajući Sandru, sigurni smo da nije rekla svoju posljednju riječ kada je najveće sportsko natjecanje u pitanju.

Ne događa se često da najbolja diskašica u povijesti ne završi na postolju. Sada su na njemu svoje mjesto našle tri bacačice koje su apsolutno zaslužile olimpijska odličja. Ono najsjajnije završilo je oko vrata Amerikanke Allman, koja nakon prvog hica više nije morala strahovati da će joj neko pokvariti slavlje. Preokret se dogodio u borbi za drugo mjesto, koje je do pete serije držala Kubanka Yaime Perez sa 65.72 metra, što je bacila na otvaranju finala. No Njemica Kristin Pudenz pronašla je dodatnu snagu te je s novim osobnim rekordom od 66.86 metara uzela srebrno odličje.



Nino Benčina
Sandra nije došla u Tokio nastupiti u finalu, došla je osvojiti zlato, bez obzira na to u kakvom stanju bila

ČEKALO JU ODABRANO DRUŠTVO
Mogla je Sandra Perković u Tokiju postati prva atletičarka u povijesti koja je na Olimpijskim igrama osvojila tri uzastopne zlatne medalje u jednoj disciplini. Rekorderi su Amerikanci Carl Lewis i Al Oerter, koji su osvojili po četiri uzastopna olimpijska zlata u jedinoj disciplini. Oerter je bio najbolji u disku na OI u Melbourneu (1956), Rimu (1960), Tokiju (1964) i Mexico Cityju (1968), dok je Lewis u skoku u dalj slavio u Los Angelesu (1984), Seoulu (1988), Barceloni (1992) i Atlanti (1996), a ukupno je u karijeri osvojio devet zlatnih i jednu srebrnu olimpijsku medalju. Četiri olimpijske medalje, ali tri zlata i srebro imaju i sjajni Čeh Jan Železni u bacanju koplja, te Sovjet Viktor Sanejev u troskoku. Još su četiri atletičara sa po tri uzastopna zlata, dok kod atletičarki nijedna nije osvojila tri zlata u jednoj disciplini.

Možda ste propustili...

POBJEDNICI MADRIDA DOBIT ĆE GOTOVO MILIJUN EURA

Donna u 1. kolu čeka kvalifikanticu

Najčitanije iz rubrike