Magazin
PROF. DR. SC. DARKO DUKOVSKI ODSJEK ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI

Većina novih stranaka više su pokreti nego stranke
Objavljeno 31. srpnja, 2021.

U svom prilogu za Magazin iz 2019., vezano uz temu demokracija i anomalije hrvatskog društva, prof. dr. sc. Darko Dukovski sa Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci između ostalog je naveo kako su razlike u svjetonazorima u Hrvatskoj nepremostiva prepreka u sazrijevanju i razvoju društva.



U međuvremenu, dvije godine poslije, koliko je stanje bolje ili lošije, u nekom općenitijem zaključku? Koliko je aktualna koronakriza svjetonazorske razlike gurnula u drugi plan, ili nije, ako se tako može reći...?

- Svjetonazorske razlike uvijek će postojati, čas izraženije, čas slabije izražene, ovisno o trenutnim prilikama u društvu, politici, kulturi i gospodarstvu. Razlike su uvijek tu i nije pitanje kada će nestati, nego koliko treba vremena da živimo s tim razlikama, da priznamo pravo drugoga da bude drukčiji i da nam to ne smeta, dapače da možemo oblikovati suživot ljudi različitih svjetonazora. Problem različitih svjetonazora vrlo je složen jer se unutar njih događaju podjele, netrpeljivosti, pa čak i sukobi. Hrvatsko društvo bez obzira na svjetonazorske razlike, po meni ne sazrijeva, ono se utapa u vlastitoj nemoći da promijeni sadašnje stanje. U tom smislu koronokriza kao i svaka kriza nije te razlike gurnula u drugi plan, nego je te razlike još i umnožila, jer sada odjednom imamo novu podjelu hrvatskoga stanovništva na one cijepljene i one necijepljene, odgovorne i neodgovorne, pokorne i buntovne... mogli bismo još nabrajati. Mislim da naša generacija neće doživjeti preobrazbu hrvatskoga društva u tolerantnu zajednicu svjesnu svoje heterogenosti i u kojoj postoji jedinstvo poimanja suživota.

KLIJENTELIZAM


Kad smo kod društva i politike, koliko konstantni neuspjeh tzv. trećih opcija na nacionalnoj razini u RH da se dugoročnije nametnu javnosti (biračima) i održe na sceni pokazuje određenu razinu nezrelosti ili zrelosti demokracije? Drugim riječima, zašto tzv. treće opcije u RH uglavnom kratko traju ili, ako traju (Most, recimo), onda tavore u nekim skučenim ideološkim i populističkim okvirima, prije svega na nacionalnoj razini...?

- Iz prvoga odgovora proizlazi drugi. Sama pojava tzv. trećih opcija na političkoj sceni Hrvatske jest odraz usvojenih načela demokracije, a možda i snalažljivosti da se ta načela iskoriste u pojavi stranaka i pokreta koji unutar sebe nisu demokratični ili ne zastupaju ideju političke demokracije. Takve slučajeve povijest pamti i objašnjava. Treće opcije su izraz očajničkog htijenja da se nešto bitno promijeni u hrvatskoj politici i društvu. To je ideja oko koje se okupljaju ljudi različitih svjetonazora, političkih ideologija, socijalnog i obrazovnog statusa itd. Razlog zbog kojih ne opstaju je jednostavan - prevelike i svekolike razlike, različiti i nedefinirani načini provedbe tih promjena, nepostojanje čvrstih i jasnih programa i konačno nepostojanje kvalificiranih ljudi koji bi mogli voditi takve promjene. Kod njih postoji želja, pa čak i popis onoga što bi trebalo promijeniti, ali kako to učiniti i s kime, to je problem. Većina novih stranaka su više pokreti nego stranke. Nemaju jasnu organizacijsku strukturu i infrastrukturu. One se u stvarnosti javnosti predstavljaju kao "klijentelističke" stranke, dakle bez čvrste organizacije. Tek nekolicina glasnogovornika koji oko sebe okupljaju pristaše, a ne članove stranke. Takva organizacija već odavno nema budućnost. Ako žele opstati na političkoj sceni iz raznih razloga, čak i ne više da bi se nešto promijenilo, moraju prigrliti populizam i populističke programe, jer na toj razini funkcionira hrvatska politička scena. To je realnost. I dok je tako, nema naprijed. Sve se stranke, ne samo tzv. treća opcija, više bave drugima nego sobom i realizacijom programskih smjernica.

S tzv. trećim opcijama u svezi, bar nekima od njih, jedan žustri komentar s jednog portala bio je da politika nije za amatere zastarjelih ideoloških stavova i nejasnih i neprofiliranih programa, ali ni za one umjetno medijski isforsirane i potkapacitirane za obnašanje vlasti (aludira se na Možemo!). Vaš komentar?

- Ogradio bih se od komentara utoliko što ne moraju biti "zastarjeli ideološki stavovi", "potkapacitirani" političari - amateri, a posebno bih se ogradio od aluzija. Dakle, nije samo u pitanju Možemo!, Most, Suverenisti, Domovinski pokret i druge stranke i pokreti. Dakle ne nužno konzervativnih i ideološki prevladanih programa. Riječ je, po meni, o pokretima, a ne strankama i nužno populističkima koji u suvremenoj Europi mogu zabljesnuti samo u kriznim vremenima. U načelu, bez uvrede, slažem se u velikoj mjeri s ovim komentarom nevezano za bilo koju konkretnu stranku ili pokret. Mislim da su vodstva tih pokreta i stranaka toga i sami svjesni. Bez čvrste organizacijske strukture i potpore neće se moći duže održati na nacionalnoj sceni. U lokalnim ramjerima to je moguće i to se upravo na prošlim izborima i dogodilo.

lokalne razine


Kad se u obzir uzme šira slika stanja u društvu, jesu li i zašto velike tradicionalne stranke (HDZ, SDP, bez obzira na sadašnje probleme) i dalje, nakon 30 godina od uspostave samostalne i neovisne RH, u prednosti pred pojavama tzv. trećih opcija kao što su sada Domovinski pokret, Suverenisti, krajnje desni i krajnje lijevi, ali i pred Mostom, iako je Možemo! sada na vlasti u Zagrebu, uz nezavisne opcije u Splitu i drugdje, koje su ipak lokalne priče...?

- Prije svega u prednosti su zbog čvrste infrastrukture koju posjeduju i ustrojbene organizacije te dovršene unutarnje diferencijacije i koliko to god čudno zvučalo vrlo sličnih općih programskih smjernica, bar što se tiče gospodarstva, socijalnih, pa i političkih pitanja. Jedino se razlikuju po istaknutim svjetonazorskim elementima koji se mogu rastegnuti između nacionalnog, vjerskog i građanskog pogleda s time da ni jedan od ta tri elementa ne postoji samostalno. Na lokalnim razinama takve male stranke i pokreti mogu ostvariti političku pobjedu zahvaljujući više nesposobnosti prijašnje vlasti nego zahvaljujući jasnim programima i pokazanim političkim umijećem.

(D.J.)
Možda ste propustili...

DRAGO JANČAR: HRVATSKI PRIJEVOD NOVOG ROMANA

Ljubav je hladnija od smrti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana