U nastavku serijala “S Inom na kavi”, u ovom broju Magazina predstavlja se Ajla Fetai, supruga veleposlanika Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu.

Vaš suprug Nj. E. Milaim Fetai je sveučilišni profesor na Fakultetu političkih znanosti i politički analitičar, sada veleposlanik. Sudjelujete li Vi u politici, koliko je politika utjecala na Vaš život?

- Moj suprug je sveučilišni profesor već 20 godina, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tetovu na odsjeku Studija političkih znanosti i na Studijima novinarstva. Kao doktor političkih znanosti i politički analitičar, politički je bio dosta aktivan, naročito prisutan po medijima, osobito emisijama koje tretiraju političke i društvene fenomene u Sjevernoj Makedoniji i šire. Sve do njegova imenovanja veleposlanikom. Osobno ne sudjelujem u politici i mogu vam slobodno reći da politika zasad nije imala poseban utjecaj na moj privatni život i profesionalnu karijeru.

Koja je Vaša profesionalna orijentacija?

- Ja sam ekonomistica, osnovnu i srednju školu završila sam u rodnom Skoplju. Kasnije sam upisala studij na Ekonomskom fakultetu u Tirani, Republika Albanija. Radila sam u Gradskoj upravu u Skoplju.

Što Vam je donio život uz supruga kao veleposlanika?

- Život uz mojeg supruga omogućio mi je upoznati ovu prelijepu zemlju, upoznati ljude koji ovdje žive, njihovu kulturu i tradiciju.



Što za Vas znači predstavljati zemlju u inozemstvu? Koji su vam prioriteti?

- Predstavljanje svoje države u inozemstvu najprije je velika čast, odgovornost i zadovoljstvo, popraćena izazovom kako da predstavite svoju zemlju u najboljem svjetlu, kako ćete je promovirati i približiti hrvatskim građanima u svim aspektima, kao potencijalnu biznis lokaciju, atraktivnu turističku destinaciju, promociju kulture, gastronomije i svih ljepota koje imamo.

Glavni prioriteti su održavanje i jačanje prijateljstva između naše dvije zemlje. Hrvatska godinama pruža veliku pomoć i podršku Makedoniji, osobito sada kad smo pred vratima EU-a. Potvrđena je naša popularna poslovica: Dobri se prijatelji poznaju u mukama, a Hrvatska se, sa svojom svestranom podrškom, pokazala kao naš iskreni prijatelj. Odnosi dviju zemalja na najvišoj su razini i temelje se na dugoročnoj konstruktivnoj suradnji u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i drugim sferama od zajedničkog interesa. Ovom prilikom mogu izraziti zahvalnost hrvatskom narodu i hrvatskoj državi na gostoprimstvu i prijateljskom odnosu prema makedonskim građanima, Makedoncima i Albancima, koji se u Ustavnom zakonu spominju kao ravnopravni građani Hrvatske i kojima je omogućeno da čuvaju i njeguju svoj kulturni i jezični identitet.

Sjeverna Makedonija ima dugu povijest, a jedina je Republika bivše SFRJ koja se odvojila bez rata. Koji su rezultati postignuti nakon uspostave samostalne države?

- Sjeverna Makedonija postigla je neovisnost 1991. godine. Prošla je kroz određena krizna razdoblja. Iz jednostranačkog sustava prešla je u društveni sustav zasnovan na liberalnoj demokraciji kao višestranačkom političkom sustavu. Potpisivanjem Ohridskog sporazuma 2001. godine i odgovarajućim ustavnim promjenama, nakon teškog razdoblja tranzicije, počela je izgradnja moderne demokratske države koja danas služi kao primjer kako treba funkcionirati jedna multikulturalna zemlja.

Vaša zemlja uskoro započinje pregovore s Europskom unijom, kakva su očekivanja?

- Potpisivanjem Prespanskog sporazuma 2018. godine riješili smo dugogodišnji spor s Grčkom oko naziva (imena) države, tako da smo u ožujku 2020. postali punopravna članica NATO-a. Posljednja prepreka na putu k članstvu u EU-u je rješavanje spora s ​​Bugarskom u vezi s različitim tumačenjima povijesti. Nadamo se da će tijekom sljedećeg šestomjesečnog predsjedanja Slovenije Vijećem Europe, Sjeverna Makedonija nastaviti svoj dugogodišnji put prema Europskoj uniji.



Majka Tereza rođena je u Skoplju. Na koji način štitite njezin lik i djelo koji su rašireni po cijelom svijetu?

- Majka Tereza predstavlja simbol moje domovine. Rođena kao Agnesa Gonđa Bojađiu u Skoplju u katoličkoj albanskoj obitelji, bila je časna sestra, osnovala je red Misionarke ljubavi, humanitarka i pomoćnica siromašnih i nemoćnih. Kao dobitnica Nobelove nagrade za mir 1979. sve nas je zadužila svojom dobrotom i požrtvovnošću. Ponosna sam što sam rođena u istom gradu u kojemu je rođena i Majka Tereza, osobito smo svi ponosni što je 2016. godine u Vatikanu proglašena sveticom. U Skoplju se nalazi kuća-muzej posvećen Majci Terezi koju posjećuju brojni turisti. Održavaju se humanitarne akcije i razne manifestacije u njezinu čast, kako u našoj zemlji tako i u svijetu, i s tim se trudimo da se produži sjećanje na nju i sav njezin doprinos, da se ne zaboravi i da se produži njezina humanitarna misija.

Zbog klimatskih uvjeta Makedonija oduvijek tradicionalno uzgaja mak, koji daje najkvalitetniji i najmoćniji opijum na svijetu. Koji je značaj te poljoprivredne kulture za Makedoniju, za izvoz i farmaceutsku industriju?

- Uzgoj maka ili afiona ima dugu tradiciju u Sjevernoj Makedoniji, što se vidi i po tome što se cvijet maka nalazi na makedonskom grbu. Uglavnom u povijesti koristio se za liječenje i nije imao nekih ekonomskih učinaka. Dugo vrijeme afion je bio simbol snova i smrti. Snova zbog opijuma koji se dobiva ekstrakcijom iz njegove čašice, a smrti zbog krvavo crvene boje njegova cvijeta. Ilegalna međunarodna trgovina sjemenom maka regulirana je rezolucijom UN-a 1998. godine. Danas se mak uzgaja u skladu sa zakonom i na prijavljenim plantažama s farmaceutskim tvrtkama. Klimatski uvjeti omogućuju Sjevernoj Makedoniji da ima veliki potencijal za razvoj ove industrije. Izvoz makedonskog opijuma je nešto više od 80.000 kg. U posljednje vrijeme više se pažnje poklanja proizvodnji, tako da se može računati na povećanje godišnjih prihoda.

Jedna ste od rijetkih zemlja koja ima velike prirodne zalihe rubina. Recite nam nešto o tome, i volite li rubine?

- Sjeverna Makedonija je prebogata mineralima, što zemlju čini još specifičnijom i jedino je mjesto prestižnog rubina u Europi. Makedonski rubin je poludragi kamen koji posjeduje iste karakteristike kao crveni rubin, samo što nije providan i jedinstven je zbog svoje roza boje. Ranije nismo imali tradiciju obrade tog minerala. U prošlosti su kovanje i izrada metala bili češći, ali ne i izrada dragog kamenja. Sve do 2008. godine, kad je njegovo ime zaštićeno kao makedonski rubin i počela je njegova obrada. Obrađen makedonski rubin postaje atraktivan poklon ili ekskluzivni komad nakita izrađen vještim rukama naših majstora, izrađen u zlatnom ili srebrnom filigranu. Osobno volim makedonski rubin, pogotovo kada je izrađen u filigranu i često ih nosim jer s njihovim izborom nikada ne možete pogriješiti.

Sviđa li Vam se Hrvatska i što Vas je najviše dojmilo do sada?

- U Hrvatsku dolazim dugi niz godina i za mene predstavlja jednu od najljepših zemlja na svijetu. Posebno mi se sviđa Dubrovnik gdje se volim prošetati Stradunom, a sviđaju mi se otoci Šipan, Pag, Krk i dr. Nadam se da ću tijekom boravka imati više prilika za posjet drugim regijama u Hrvatskoj. Želim bolje upoznati Istru, Slavoniju, središnju Hrvatsku, nacionalne parkove i parkove prirode i sva lijepa mjesta kojih je izobilju i njihovu tradiciju. To što me je najviše dojmilo dosad, to su ljudi, njihov prijateljski odnos, gostoprimstvo, ljubaznost i kultura. Njihova neposrednost ne dopušta mi da se osjećam kao stranac, već, naprotiv, osjećam se kao da sam među svojim ljudima.

Piše: Ina STAŠEVIĆ