Dugovanja Đakovčana u tri mjeseca manja 30 mil. kuna
Objavljeno 29. srpnja, 2021.
Ukupan dug potrošača smanjen sa 125 na 95 mil. kuna i prosječno duguju 64.000 kn
ĐAKOVO
Krajem prošloga mjeseca prezadužen je (najnoviji su podatci Financijske agencije) 1481 Đakovčanin, što je blagi porast u odnosu na kraj ožujka ove godine, no zato je značajno smanjen njihov ukupan dug od tada - sa 124,1 milijun na 95,5 milijuna kuna.
Prije toga, od kraja prosinca do kraja ožujka, dug prezaduženih Đakovčana imao je trend rasta i porastao je za osam milijuna kuna.
Brojke su to i kretanja koje su Đakovo na Fininoj ljestvici 25 gradova prema kriteriju broja građana, odnosno potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje sa stanjem 30. lipnja smjestile na 24 mjesto. Najnoviji broj prezaduženih Đakovčana 5,3 posto je ukupnog broja stanovnika i 7,9 posto njegovog radnog sposobnog stanovništva. U Vukovaru je to svaki deseti radno sposobni. Na Fininoj tabeli 25 gradova u RH prema kriteriju iznosa duga potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje sa stanjem na dan 30. lipnja Đakovo je također na 24. mjestu. Na upit što je razlog smanjenju duga prezaduženih Đakovčana za čak 30 milijuna kuna u samo tri mjeseca, a što je čak četvrtina duga s kraja ožujka od 125 milijuna kuna, poznati đakovački ekonomist, stečajni upravitelji i vlasnik knjigovodstvene i revizorske tvrtke Grubeša, Zdravko Grubeša, kaže kako to ne treba pripisivati podmirenju obveza.
- To više pripisujem zakonskoj normi prema kojoj se nakon određenog vremena ovrhe povlače iz evidencije, baze podataka. Takve velike oscilacije u pravilu su primjena zakonskih odredbi, jer "držanje" ovrha koje se ne mogu namiriti do beskonačnosti besmisleno je, bespredmetno i za mene je logično da se maknu sve one što se ne izvršavaju kroz duže vremensko razdoblje - kaže Grubeša.
Prosječan dug 1481 prezaduženog Đakovčanina sada iznosi 64.500 kuna, a što je značajno smanjenje prosječnog dugovanja blokiranih građana srca Slavonije koje je, primjerice, u listopadu 2020. iznosilo 80.000, u prosincu 83.600, a u travnju ove godine 85.000 kuna. U usporedbi s pet slavonskih gradova koji su također na Fininoj ljestvici 25 gradova prema kriteriju visine duga, od prezaduženih Đakovčana dužniji su Vinkovčani čiji je prosječan dug 84.120 kn, Brođani - 70.600, Osječani - 64.070, a Vukovarci 48.470 kuna. Požega je na 25. mjestu ljestvice po broju prezaduženih građana, no ne i na ljestvici s kriterijem visine duga. Grubeša smanjenje prosječnog duga prezaduženih Đakovčana povezuje s jačanjem svijesti o nužnosti financijske discipline. - No, i kriteriji banaka su stroži, dodaje.
Prema odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika, poslovnih subjekata i potrošača. Sukladno Zakonu, pod pojmom "potrošač" podrazumijeva se fizička osoba koja ne obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i koja se ne bavi slobodnim zanimanjem.
Prema podacima Fine, u RH krajem lipnja 241.086 potrošača nije podmirilo dospjele neizvršene osnove za plaćanje. Dug potrošača, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je tada 17,57 milijardi kuna.
Suzana Župan
Dugovanja bankama
Usporedbe radi, podatci su koje je obradila Financijska agencija, krajem prošle godine evidentirana su u Republici Hrvatskoj 231.602 potrošača s neizvršenim osnovama, a dug im je tada iznosio 16,96 milijardi kuna. Prezaduženi građani u Hrvatskoj i dalje najviše duguju bankama - 30 posto od ukupnih dugovanja, a potom prema svim financijskim institucijama - 35 posto. Prema stanju od 30. lipnja ove godine, 1522 potrošača imaju dug veći od milijun kuna. “To što građani najviše duguju bankama sasvim je logično, radi se o nepodmirenim kreditnim obvezama i/ili nedopuštenim minusima”, kaže đakovački ekonomist Zdravko Grubeša. Kada je riječ o factoring agencijama, Grubeša kaže da je sad manje rizičnih plasmana, pa je i manje prodaje teško naplativih potraživanja tim agencijama.