Koristi se isjeckana stabljika koprive, ali oni dijelovi koji nemaju na sebi sjemena. Što je veća količina, to bolje. Sve se to stavi u plastičnu (može i drvenu) bačvicu, ali ne u metalnu te se dolije vodom, po mogućnošću kišnicom. Ako bačvu ostavimo na sunčanom mjestu, proces se brže odvija, a masa se mora dobro promiješati bar jedanput dnevno da bismo istu obogatili kisikom. Pripravak širi neugodan miris, ali ako po površini pospemo šaku kamene prašine, ublažit će ga, a možemo dodati i cvijet kadulje ili lavande. Gnoj je spreman za korištenje kada poprimi tamnu boju i više se ne pjeni, a to je obično nakon 15 dana. Prije korištenja gnojiva za folijarnu prehranu, preko lista, tekućinu pažljivo procijedimo kako ne bi došlo do začepljenja prskalice i istu tekućinu razrijedimo hladnom vodom u omjeru 1:10 pa sve do 1:20, što ovisi o biljci i listovima.



Ako pak gnojivo koristimo za zalijevanje biljaka oko korijena biljaka, gnoj se i tada razrijedi vodom u omjeru 1:10, ali se ne mora procijediti. Ostatak koprive može se još jednom koristiti kao gnojivo, s tim da se ne razrjeđuje prilikom korištenja, ili se masa ostavi u pokrivenoj bačvi do jeseni, kada se iz bačve prelije preko pripremljenog komposta.



Čaj od koprive za suzbijanje štetnih kukaca: u plastičnu posudu isjeckajte kilogram koprive i kilogram pelina pa prelijte s osam litara kipuće vode, pokrijte i ostavite pokriveno najmanje pola sata da se biljke namoče i ispuste insekticidne tvari, zatim procijedite i kada se tekućina ohladi prskajte oboljele biljke. Nemojte zaboraviti da ostatke iskoristite za spravljanje komposta. J.Kn.