Poplave koje su proteklih nekoliko tjedana harale Njemačkom i Austrijom te odnijele velik broj ljudskih života, prouzročivši na tim područjima i goleme materijalne štete, u danima koji su pred nama utjecat će i na život stanovnika Slavonije i Baranje.

Srećom, taj utjecaj neće biti sličan onome što se dogodilo u zemljama sjevernijeg dunavskog slijeva, ali stručnjaci upozoravaju na novu najezdu komaraca koja bi nas mogla snaći već za pet do sedam dana. Naime, vodostaj Dunava prešao je granicu od 300 centimetara na mjernoj postaji Batina te je sada u opadanju dok vodostaj Drave nije prešao graničnu vrijednost od 200 centimetara na mjernoj postaji Osijek te poplavno područje Halaševo nije pod vodom. Svojim rastom Dunav je usporio protok Drave u blizini ušća s Dunavom zbog čega je vodostaj Drave porastao i djelomično poplavio Sarvaški i Bijelobrdski rit. Povećanjem vodostaja Dunav je naplavio dijelove uza svoj tok na području jedinica lokalnih samouprava Osijeka, Erduta, Draža i Kneževih Vinograda. To potvrđuju podatci Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije koji provodi kontinuirani monitoring ličinki uoči najavljenog povećanja vodostaja naših velikih rijeka te nakon njegova vrhunca.

Prije tjedan dana voda je ulazila u sva poplavna područja i nisu detektirane ličinke, dok je već dva dana poslije velik dio područja bio pod vodom, no ličinke su tada uočene u malom broju. Početkom ovog tjedna vodostaj Dunava je u opadanju te su se monitoringom, kojim su obuhvaćena poplavna područja Halaševa, Kopačkog rita, Sarvaškog rita, Bjelobrdskog rita, vikend-naselja Aljmaš, Porića kod Erduta, Daljskog rita, Zmajevačkog dunavca, poplavno područje uz Batinu i Draž, utvrdila sva poplavljena područja kao i brojnost ličinki. Najveća brojnost ličinki uočena je na području općine Draž. Vodostaji rijeka Drave i Dunava su u opadanju i prema projekciji će i dalje padati.

Na osnovi tih podataka te monitoringom utvrđenim velikim brojem ličinki, Zavod je izdao preporuke za larvicidni tretman na području općina Draž, Kneževi Vinogradi i Erdut te za područje grada Osijeka. Koliko je ova situacija stvarno ozbiljna i da ju tako treba shvatiti najbolje ilustriraju riječi Romana Kristića, pročelnika Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka.

- Apeliram na sve jedinice lokalne samouprave da provedu preporučene tretmane jer ako se to ne učini, slijedi nam opet mjesec dana katastrofalne borbe protiv komaraca. Činjenica je da, ako se ništa ne napravi, komarci stižu u cijelu Slavoniju i Baranju, a ne samo u Osijek - kaže Kristić i dodaje kako je sada samo pitanje što će i koliko toga odraditi.

Osijek je dobio preporuke za larvicidno tretiranje nekoliko manjih površina i kanalske mreže te mali dio iza Sarvaša gdje je Drava uspjela napraviti.



- Što se pak tiče Osijeka, proveli smo svih 67 preporuka, i larvicidnih i adulticidnih, koje smo zaprimili ove godine. Prvi dio sezone završili smo prije 15-ak dana i krećemo s novim larvicidnim tretmanima na području uz Dravu oko Sarvaša kako bismo spriječili izlijetanje bar na ovom našem području. Kada komarci dođu iz Kopačkog rita i netretiranih područja, kreće adulticidno zadimljavanje i nemilosrdna borba nekih mjesec dana protiv letećih krvopija - poručuje Kristić.

Na tu opasnost upozorava i ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, dr. sc. Nataša Turić, navodeći kako je vidljivo da se sve jedinice lokalne samouprave, koje imaju ta legla komaraca, moraju uključiti u programe kontrole brojnosti i pravovremeno odrađivati i tretmane, prvenstveno ličinki, na svom području kako ne bi došlo do novih velikih najezda.

- Ako se dobro ne kontroliraju ličinke komaraca, kada se one integriraju u puno veći prostor, odnosno u zrak, onda ih je teško suzbiti. Na urbanom području broj komaraca ne ovisi samo o ukupnom broju komaraca, nego i o migracijama s područja izlijeganja. Imamo velika legla komaraca na području Dunava i Drave, odakle se kreću prema naseljenim područjima. Kod nas te generacije ovise o samim vodostajima i, koliko su naša praćenja pokazala, u sezonama s većim sušama i bez rasta vodostaja dogodi se da nemamo novih generacija, a bilo je godina kada smo imali i do sedam generacija. Životni vijek kolonije komaraca je oko mjesec dana, svaki put kada se izlegu nakon poplave iznimno su aktivni i zato se nakon prve najezde provode ti adulticidni tretmani, da bi ih se moglo koliko-toliko kontrolirati jer neprestano imamo ulaz novih jedinki s područja koja nisu tretirana - pojašnjava Turić. Upozorava također da je biološki potencijal komaraca iz godine u godinu sve veći.

- Imat ćemo situaciju da ih ni ovim adulticidnim tretmanima nećemo moći suzbiti i da nećemo moći izlaziti van koliko će ih biti. Zato se tu nešto mora promijeniti, moramo imati transformaciju načina kontrole komaraca i osigurati puno bolju platformu - poručuje, dodavši kako ne može prognozirati je li ovo posljednja ovogodišnja najezda jer smo jedne godine zbog poplave u listopadu i uz toplo vrijeme imali iznenađujuće veliku najezdu komaraca za to doba godine.