Objavljeno 27. srpnja, 2021.
Ministri financija država članica EU-a potvrdili su u ponedjeljak pozitivne ocjene i pokrenuli pisani postupak za odobravanje četiriju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, među kojima je i hrvatski. "Odlična vijest za još četiri države članice - Hrvatsku, Cipar, Litvu i Sloveniju. Potvrdili smo pozitivne ocjene nacionalnih planova tih četiriju država", izjavio je slovenski ministar financija Andrej Šircelj, nakon završetka neformalnog sastanka Vijeća za financije i ekonomije.
Budući da se na neformalnim videosastancima ne mogu donositi odluke, nakon sastanka pokrenut je pisani postupak kojim će se i formalno odobriti nacionalni planovi za oporavak i otpornost Hrvatske, Cipra, Litve i Slovenije. Pisani postupak treba biti dovršen u sljedećih nekoliko dana. Europska komisija 8. srpnja dala je zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO), vrijedan 6,3 milijarde eura, i uputila ga Vijeću na usvajanje. Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost, središnjeg elementa plana za oporavak EU sljedeće generacije, ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura nepovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo nepovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Tih 6,3 milijarde eura iznosi 11,6 posto hrvatskog BDP-a 2019. godine. Nakon što odluka o odobrenju plana za oporavak postane službena, Hrvatska će potpisati s Europskom komisijom ugovor o financiranju. U roku od dva mjeseca od dana potpisivanja toga ugovora, Hrvatska će dobiti predujam od 13 posto alokacije, što je u hrvatskom slučaju 819 milijuna eura. Još nije poznato hoće li isplata biti jednokratno, ili u više obroka. Prije desetak dana ministri financija država članica odobrili su prvih 12 nacionalnih planova za oporavak i otpornost: Portugala, Španjolske, Grčke, Danske, Luksemburga, Austrije, Slovačke, Latvije, Njemačke, Italije, Belgije i Francuske. To znači da će prije ljetne stanke u kolovozu biti odobreno ukupno 16 nacionalnih planova za oporavak i otpornost.
"Nikad nismo imali na raspolaganju toliko nepovratnih sredstava iz Europe kao sada. Za nas je to golem poticaj. Počeli smo s radom na programu prije godinu dana i Hrvatska je tu prošla sjajno. Dobili smo šansu koju ćemo iskoristi od 2021. do 2026. godine", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Prva nepovratna europska sredstva za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska očekuje krajem ljeta i u jesen, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. "Govorimo o omotnici od 6,3 milijarde eura, a predviđeno je da ove godine povučemo 13 posto avansa, što je nešto više od 800 milijuna eura. Taj novac bi na računu državne riznice trebao biti u rujnu, odnosno listopadu", naveo je Marić.
H/D.Pav.
Zdravko Marić
ministar financija
Zadovoljni smo s ukupnom omotnicom, jer 6,3 milijarde eura gotovo je 12 posto BDP-a. Zadovoljni smo i što je kompletno financiranje iz EU-a, pa nema nacionalne komponente. Nakon 800 milijuna eura, do kraja godine treba ispuniti 34 indikatora koji će biti osnova za povlačenje sredstava u prvoj polovini iduće godine. Do sredine 2023. Hrvatska bi trebala povući gotovo polovinu ukupne omotnice. Efekt od tog novca bio bi gotovo 1,5 postotni rast BDP-a godišnje.